Ljepota i složenost svijeta ima za cilj neprestano usmjeravati čovječanstvo na našeg Stvoritelja. Okruženi smo drvećem, planinama, oceanima, rijekama, jezerima i oblacima, a unutar tih stvari nalazi se mnogo živopisnog života, punog boja i zamršenosti koje bi nas trebale ostaviti u čudu i čudu. Sa svojom nevjerojatnom i neshvatljivom dubinom ova ljepota se ne može izmjeriti, a opet nam omogućuje da shvatimo aspekte prirode Velikog Umjetnika koji ju je stvorio. Međutim, s obzirom na to da ljudi provode više vremena u prirodi i izvan nje, napada li se ljudska interakcija s prirodnim svijetom kako bi se kroz nju umanjilo to zahvaćanje Boga?
Uz ovu prekrasnu kreaciju, Bog nam je ostavio živu priču da nam pripovijeda aspekte sebe. To je a putem pulchritudinisnačin ljepote, koji ne treba biti ograničen samo na nekoliko rečenica definicije, ili čak nekoliko knjiga, već mnoštvo bogatstva i raznolikih živih i neživih entiteta koji bacaju lagane poglede na mali dio Božje Dobrote, Istina i Ljepota. Sveti Augustin, koji je pročistio svoju ljubav prema ljepoti, primijetio je to kao što je posvjedočio,
“Neki ljudi, da bi otkrili Boga, čitaju knjige. ali postoji velika knjiga: sama pojava stvorenih stvari. Pogledaj iznad sebe! Pogledaj ispod sebe! Zabilježite to. pročitaj. Bog, kojeg želite otkriti, nikada nije napisao tu knjigu tintom. Umjesto toga, On je pred vaše oči stavio stvari koje je stvorio. Možete li tražiti glasniji glas od toga?”
Mislimo koristiti pametne analogije kako bismo objasnili pojmove drugima, poput velikog trenera, Vincea Lombardija, koristeći nogomet kako bi objasnili kako imati pobjednički život riječima: “Nogomet je kao život – zahtijeva ustrajnost, samoodricanje, naporan rad , požrtvovnost, predanost i poštovanje autoriteta”, ili prenijeti teška učenja o Bogu, poput poznate upotrebe djeteline od strane svetog Patrika. Tako nam i Bog daje mnoge metafore da bismo razumjeli neopisivu količinu njegovih aspekata. Međutim, više od riječi na stranici, Njegove analogije su stvarnosti koje čine naše postojanje, s kojima se svakodnevno susrećemo svojim umom i osjetilima.
U ovim metaforama iz stvarnog života vidimo kako Ocean odražava Njegovu Moć, Njegovu Veličinu i istinu da u Njemu postoji obilje Života koji je istovremeno spoznatljiv, a opet vrlo tajanstven. Nalazimo sličnu živost života u drveću u šumama, svako u prekrasnoj razmjeni sa stvorenjima koja dišu kisik dok drveće uzima ugljični dioksid koji izdišemo i daje nam dah koji nam je potreban za pluća, a to je nevjerojatna slika darova koje možemo ponuditi Bogu i velikih i mnogih darova koje primamo od njega, uključujući sam život. Nadalje, vidimo ogromnu misteriju svemira, dijelimo blago iskustvo Božjeg pogleda na nas kada gledamo mrave kako se raspršuju po tlu, vidimo kako Sunce pobjeđuje tamu jutro za jutrom, i možemo iskusiti ljubav koju dijelimo između sebe i drugi, ponekad sjajna metafora, a ponekad ne, u tome što zapravo možemo dijeliti Božju stvarnu ljubav koja daje život jedni s drugima.
Na taj način možemo gledati u ljepotu prirode kao prozor u Božji život i tako mu se približiti. Sveti Bernard iz Clairvauxa to potvrđuje rekavši: “Vjeruj onome tko zna: U šumi ćeš naći nešto veće nego u knjigama. Drveće i kamenje naučit će vas ono što nikada ne možete naučiti od majstora.” I sveti Ivan Demask bilježi: “Cijela je zemlja živa ikona Božjeg lica”. Oba ova citata ukazuju na moćan učinak upoznavanja Boga promatranjem Njegove veličanstvene kreacije.
Svaka stvorena stvar pokazuje nam aspekt Božje prirode i tako, zahvaljujući Njegovoj beskonačnosti, možemo razumjeti razlog zašto je On stvorio toliki život u rasponu od mnogo godina. Imajući to na umu, Boga možemo upoznati boraveći u prirodi. Nalazimo pomoć u razumijevanju Njega i našeg odnosa s Njim tako što smo shrvani golemim oceanom na plaži, vidimo Njegovu veliku ljubav prema nama dok razmišljamo o nevjerojatnim bojama Proljeća (samo dobri Bog pun ljubavi bi nam nas u takvoj ljepoti), prepoznajemo Njegovu nježnu i brižnu ulogu brige za nas branjem jabuke sa stabla. Možemo pretražiti zemaljsku kuglu i pronaći Njegovu dobrotu, istinu i ljepotu u svim stvorenim stvarima na koje naiđemo.
Shvaćamo da je duboka povezanost koju s Bogom hranimo kroz molitvu svakako veća od hodanja kroz gustu borovu šumu Sjeverne Georgije, ali možemo imati veliku pomoć u takvoj šetnji da vidimo kakav je Bog. Nadalje, mogli bismo zaključiti da je Bog stvorio prirodu kao takvu kako bismo mogli imati takav odraz, “ikonu Božjeg lica”. Želimo više upoznati Boga u našim srcima, ali je li ono što okružuje naša srca u ovom svijetu namijenjeno tome da uvjetuje čovjeka za takvu kontemplaciju?
Ako je tako, postoji li onda korelacija između toga da se ljudi manje boje Boga i više izbjegavaju prirodni svijet? Je li sve manji broj zvijezda vidljiv na nebu iznad gradova u kojima živimo i gdje su ljudi najpoznatiji po tome što su Boga zamijenili vlastitim ponosom i egom, poetski znak društva koje tone od kontemplacije o Bogu? Ima li tako malo zvijezda vidljivih u predgrađima i gradovima suvremenosti jer tonemo daleko od toga da vidimo Njegovu slavu kroz moćni obris noćnog neba prošaranog zvijezdama?
Čak i ako ne postoji opća korelacija za sve, vjerujem da više vjere u Boga može doći kroz vrijeme provedeno u Ljepoti Njegove kreacije za mnoge. Nadalje, svi se možemo više zaljubiti u Boga kroz susret s njim kao što nam govori sveti Ivan Zlatousti: „Od stvaranja naučite se diviti Gospodinu! Doista, veličina i ljepota stvaranja pokazuju Boga koji je umjetnik svemira. On je način stvaranja učinio našim najboljim učiteljem.” Zbog toga smatram da je dodir s prirodom nešto što mi više treba u životu.
Thomas Clements
Nakon što je stekao zvanje magistra teologije na Franjevačkom sveučilištu, Thomas Clements nastavio je nekoliko godina predavati teologiju u srednjoj školi, graditi i voditi razne duhovne vježbe, formirati katehete, držati govore i koristiti svoj glazbeni talent da vodi druge u pjevanju hvale Bogu. Nakon mnogih izvanrednih iskustava iscjeljivanja i milosti tijekom godina, nedavno je pokrenuo Zenith Ministries kako bi pomogao generaciji Z i milenijskim katolicima da dožive isto iscjeljenje i milost koju je Bog izlio na njega. Više o tome što je Zenith Ministries i njihovoj misiji možete otkriti na www.ZenithMinistries.com. Thomas trenutno živi u Atlanti, GA sa suprugom i četvero djece.
Ostavite reprizu
Nedavne objave
Prijavite se za naš Newsletter
Pritisnite gumb za uređivanje da biste promijenili ovaj tekst. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit
6 misli o “Odustajanje čovječanstva od doživljavanja Boga kroz prirodu”
Pingback: Evangelizirajte nevjernike bez Biblije. | Nick Alexander
Uzmimo za primjer ideju evolucije. Što više znamo o složenosti DNK koja kontrolira sav rast u svakom živom organizmu, to postaje nemoguće da se život “razvije” bez vodeće ruke Stvoritelja. Da, Bog je mogao stvoriti svaki oblik života ni iz čega, ali ga je također mogao stvoriti, nadograđujući jednostavniji organizam, bilo koji put je čin beskonačne moći. Mogućnost da određeni organizam “slučajno”, ili odjednom promijeni genetski kod svojih potomaka, ili postupno, tijekom generacija, dodajući sve što je potrebno za sljedeći korak u evoluciji, bez gubitka izvornih detalja vlastitog genetskog koda. dok se ne završi svaka dodana značajka novog genetskog nacrta, mogućnost je gotovo nesaglediva.
Na stranu to, vjerujem da nam ljepota stvaranja može pomoći da vidimo Božju dobrotu JEDNOM kada povjerujemo. Bez vjere prije svega, priroda može biti lijepa, ali još uvijek može postojati praznina, stav “pa što”, ako nema nade, a nema nade bez vjere u Boga.
Dobro rečeno, Douglas. I ja smatram da su složenost i organizacija života previše za proizvođenje slučajne šanse ateističke verzije teorije evolucije. Da ne spominjemo apsurdnost apstraktne svijesti koja se razvija iz materijalnih tijela protivi se svemu što znamo o svijetu (nešto ne može dati ono što nema). Bog mora biti na djelu u ovome.
Priroda nas upućuje na Boga. Ono je prirodno ponizno prema Bogu; ali ljudi trebaju nagovaranje. Priroda ukazuje na postojanje Boga; ali mir od šetnje prirodom ne može se usporediti s mirom koji nadilazi svako razumijevanje
koje Stvoritelj prirode može pružiti.
Rimljanima 1:25 govori o onima koji su “štovali i služili stvorenju više nego Stvoritelju”. Postoji tendencija da skrenemo pažnju sa Stvoritelja i usmjerimo je na Njegovo stvorenje. Pravednost i milost ne dolaze od Božjeg stvorenja.
Peter, hvala ti na komentaru. Potpuno ste u pravu i to je ono čemu sam se nadao da ću dobiti kad sam rekao
„Priznajemo da je duboka povezanost koju hranimo s Bogom kroz molitvu svakako veća od hodanja kroz gustu borovu šumu Sjeverne Georgije, ali možemo imati veliku pomoć u takvoj šetnji da vidimo kakav je Bog . Nadalje, mogli bismo zaključiti da je Bog stvorio prirodu kao takvu kako bismo mogli imati takav odraz, “ikonu Božjeg lica”. ”
Nisam potvrdio vašu tvrdnju, već sam uzeo zdravo za gotovo da će biti pretpostavljeno kao što je slučaj s citatima koje su izrekli sveci. Međutim, sljedeći put ću pokušati biti jasniji.
Pravednost ne dolazi od Božje kreacije, ali tehnički se stvarna milost može pronaći kroz odraz Boga koji se nalazi u kreaciji. Njegova kreacija odražava nam Ga na jedinstven način sličan onome kako slika odražava svog slikara, što bi na misteriozan način moglo dovesti do primanja Njegove Pravednosti i Posvećujuće milosti kroz sakramente.
Je li to ono što je Bog namjeravao kroz svoje stvaranje? Toliko je veličanstven da su neki pali u napast da ga čak obožavaju kao što kaže Rimljanima 1:25. Ipak, kao što kažete, mir koji možemo doživjeti iskustvom ove velike sile Kreacije nije ništa u usporedbi s mirom duše zaljubljene u Boga.
Hvala još jednom! Mir vama i vašim najmilijima!
Sami sakramenti pretpostavljaju vjeru prema II. Čini se da se u Katoličkoj Crkvi euharistija prikazuje kao najvažniji sakrament, ali moramo biti u stanju posvećujuće milosti prije nego što u njoj sudjelujemo. Krštenje i potvrda su sakramenti posvetne milosti, a navedeni su ispred euharistije. Poslije je naveden sakrament pomirenja. Kristove dobrobiti dolaze od posvećujuće milosti i Njegovog Duha. Pitam se nisu li katolički prioriteti onakvi kakvi bi trebali biti.
Ova stranica koristi Akismet za smanjenje spama. Saznajte kako se obrađuju podaci o vašim komentarima.