U Austriji postoji oko 9400 crkava i kapela iz raznih razdoblja. Osobito oko Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, ova duhovna i kulturna žarišta vrlo su posjećena, izvijestio je Kathpress. No to su i mjesta tišine, mjesta kršćanskih proslava i stalne točke u životima mnogih ljudi – na krštenjima, prvim pričestima, krizmama, vjenčanjima, sprovodima i slavlju sakramenata ređenja.
Gabriele Eder-Cakl s Austrijskog pastoralnog instituta opisuje ih kao “oaze tišine i duhovnosti” i “svjedoke vjere, povijesti i kulture”. Dvije trećine austrijske kulturne baštine je kršćanskog karaktera i stoga je to veliko blago – od katedrale svetog Stjepana u Beču do dvorske crkve u Rankweilu.
Prema nedavnom popisu svih biskupija u Austriji postoji 9426 katoličkih crkava i kapela. Najviše ih se nalazi u biskupijama Innsbruck (2394), Beč (1377), Linz (1045), Gurk-Klagenfurt (1050) i St. Pölten (1037). Slijede Graz-Seckau (743), Feldkirch (724), Eisenstadt – Željezanska biskupija (572) i Salzburg (484). Ove brojke uključuju i župne te filijalne crkve i kapele, no privatne kapele nisu uključene. Protestantske, pravoslavne i starokatoličke crkve, kao ni molitvene prostorije drugih kršćanskih zajednica, također nisu bile obuhvaćene ovim istraživanjem.
Sakralne građevine svojom arhitekturom, kroz povijest umjetnosti, govore o vjeri određenog vremena: „Jednostavnost romaničkih građevina, težnja ka nebu u gotičkim građevinama, životna radost u baroknim građevinama i današnjim crkvenim prostorima pokazuju svijet rada i zajednice, zajedničko proputovanja“, kaže Eder-Cakl.
„Crkve i kapele su oaze tišine i mjesta susreta s Bogom“, naglašava Josef Grünwidl, apostolski administrator Bečke nadbiskupije. Najstarija crkvena građevina u Beču je crkva sv. Ruperta u 1. okrugu čiji korijeni vjerojatno sežu u 740. godinu. Nasuprot tome, kapela svetog Franje Asiškog na Buschbergu, najvišoj uzvisini u Weinviertelu, izgrađena je 2022. Kao najmlađa i najmanja crkva predstavlja kontrapunkt katedrali svetog Stjepana koja ima snažnu simboličko značenje za cijelu Austriji.
Crkve i kapele nisu muzeji, već živa mjesta “gdje ljudi s povjerenjem u Boga slave život – od rođenja do smrti, uz radosti i patnje”, kaže Grünwidl. One su oblikovale krajolik i gradski pejzaž te su izraz žive povijesti vjere – posebno u istočnoj Austriji, kako naglašava Bečka nadbiskupija.
Za mnoge ljude, vjernike, ali i one koji ne vjeruju, crkve i kapele su mjesta kontemplacije: tijekom hodočašća ili u trenucima tihog odmora. Eder-Cakl opisuje ovaj fenomen kao “minutu stanke u svakodnevnom životu”.
Martin Fenkart, pastoralni ravnatelj biskupije Feldkirch, kaže kako su crkve, kapele i samostani mjesta vjere i iskustva smisla. ”Otvaraju prostor za čežnje svih ljudi kroz generacije i vremena, kao zajednice i kao pojedinaca.”
Mnogi sakralni prostori su smješteni na istaknutim ili središnjim mjestima gradova i krajolika. U biskupiji Feldkirch, koja ima 724 crkve i kapele, najstariji ostaci na kojima je sagrađena župna crkva Nenzing, datiraju iz 4. stoljeća poslije Krista. Najveće crkve u Vorarlbergu su u Dornbirn-St. Martin (prostor za oko 1000 ljudi) te u Andelsbuchu, Bezau i Hittisau.
Najmanja biskupija u Austriji – biskupija Eisenstadt, Željezanska biskupija – i njezine župe odgovorne su za 282 crkve i 290 kapelica u Gradišću. Njezina najstarija crkva je u Stoobu u središnjem Gradišću – Stoober Bergkirche. Pretpostavlja se da je sagrađena između 1220. i 1230.
Suvremene sakralne građevine omogućuju iskustvo zajedništva, nude dječje kutke kao i skloništa za žalovanje, usredotočene su na održivost i često su ugrađene u svakodnevnu arhitekturu – poput Linz-Auwiesena gdje je crkveni prostor integriran u bivšu tvornicu tkanine. Prema Biskupiji Linz, u cijeloj Gornjoj Austriji postoji 491 župna crkva, 173 filijalne crkve i 381 kapela.
Sve te vjerske građevine imaju “unutarnju kvalitetu” koju druge građevine nemaju u istoj mjeri, kaže biskup Linza Manfred Scheuer opisujući njihovu privlačnost. Crkve su tako također “mjesta utočišta” i “zaklon duše”.
Kapele – tj. manji prostoriza molitvu, bogoslužje ili pobožnost – mogu se pronaći diljem Austrije u vjerskim ustanovama, domovima za umirovljenike, bolnicama ili privatnim domovima poput dvoraca ili palača. Tu se ističe najviša jedna kapela u Gornjoj Austriji: kapela Dachstein se nalazi na popisu kulturnih spomenika, u blizini Simonyhütte u općini Hallstatt, na 2206 metara nadmorske visine. To je ujedno i najviša crkva u biskupiji Linz.
Salzburška nadbiskupija ima 484 crkve i kapele koje su otvorene za javnost. Među njima su 4 hodočasničke crkve, 228 župnih crkava, 124 filijalne crkve, 120 kapela i osam pastoralnih centara. Na jugu Austrije, biskupija Gurk ima 822 crkve, uključujući 339 župnih crkava, 465 filijalnih crkava i 228 kapelica. Među njima se nekadašnja dominikanska crkva “Sv. Nikole” u Friesachu, duga 74 metra, smatra najvećom crkvom u Koruškoj.
„Skrivene“ crkve također oblikuju sveukupnu sliku austrijskih crkava, poput sjemenišne crkve Dobrog Pastira u insbruškoj četvrti Hötting. Posjećuju je redovito samo sjemeništarci i osoblje sjemeništa te je poznata samo nekolicini vjernika i nije uvijek dostupna javnosti. Posjeti su mogući nakon najave.
Važnost crkava posebno dolazi do izražaja tijekom Velikog tjedna i Uskrsa. Uskrs sve kršćanske denominacije ove godine slave na isti dan – 20. travnja. “Na Veliki petak, crkva je tiha i prazna – nema svete vode, nema svijeća, nema oltarnog platna… To izražava smrt. A u uskrsnoj noći, plamen uskrsne svijeće osvjetljava crkvu; poseban trenutak svjetla koje se probija kroz tamu. Na taj je način, uskrsnućem u život, pobijeđena smrt. Crkveni su prostori živo povezani s osobnim životom“, izjavila je Eder-Cakl za Kathpress.
(kta)
