Ovogodišnja Nedjelja Caritasa u Bosni i Hercegovini bila je prilika za Caritas Bosne i Hercegovine da u petak, 13. prosinca 2024. godine, organizira tradicionalno obraćanje medijima u Sarajevu u prostorijama Nadbiskupske rezidencije, izvijestili su iz Caritasa BiH.
Medijskim djelatnicima obratili su se predsjednik Caritasa BiH mons. dr. sc. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević.
Nadbiskup Vukšić pozdravio je na početku novinare i zahvalio im za njihovo zanimanje za djelovanje Caritasa, kao i za potrebe ljudi koji očekuju pomoć. Predstavio je potom svoju poruku uz Nedjelju Caritasa koju je naslovio „Vama, braćo i sestre, neka ne dodija činiti dobro“ te, između ostalog je kazao: „… U svim biskupijskim, župnim i drugim zajednicama u Bosni i Hercegovini, u neprekinutom nizu od 15. prosinca 1996. godine, treća nedjelja Došašća obilježava se kao Nedjelja Caritasa. Te su godine biskupi objavili posebno ‘Pastirsko pismo’ kojim su pozvali sve katoličke vjernike da se, molitvom i konkretnim doprinosom, pridruže plemenitoj akciji pomaganja ljudima u potrebi. Osim toga, ovo je dan koji je prigoda u kojoj karitativne crkvene ustanove ponovno cijeloj javnosti predstave sebe i svoje djelovanje i još više da podsjete ljude i društvo na osobe koje žive u nevolji i imaju razne potrebe, te potaknu i pozovu na pomaganje ljudima u nevolji.
U svom ‘Pastirskom pismu’ biskupi su tada, između ostaloga, cijeloj javnosti, crkvenoj i društvenoj, napisali: ‘Pozivamo vas da se i osobno angažirate u karitativnom radu svojih župnih i biskupijskih zajednica. Caritas treba suradnika koji će odvojiti dio svog vremena i svoje snage, i uključiti se u dobrovoljni rad na ublažavanju mnogostrukih nevolja u našim župama, ali i izvan njih, prema onima koji su druge vjere i nacionalnosti. Na taj ćemo način doprinositi djelu pomirenja i ljepšoj budućnosti svih nas. Pozivamo vas, braćo i sestre, da svi zajedno svojim djelima ljubavi pripravimo put Gospodinu, Svjetlu koje želi doći u ovu našu tamu, koji želi osvijetliti i osmisliti život i budućnost. Neka i nama koji vjerujemo u Božju ljubav prema čovjeku, utjelovljenu u Isusu Kristu, kao i kršćanima kroz dvije tisuće godina, uspije vjerom i ljubavlju danas i ovdje ‘iscijeliti srca slomljena’, ostvariti ‘godinu milosti Gospodnje’.’
I.
Kao član Crkve, koja mu posreduje vjeru, nadu i ljubav i pomaže mu da se ostvari i raste kao čovjek i vjernik, kršćanin pojedinac po svojoj djelotvornoj ljubavi prema drugom čovjeku svjedok je Crkve kao zajednice ljubavi. Pri tomu Isusov učenik zna da Crkva nije obvezatna na djelatnu ljubav sȁmo zato što postoji, netko tko je ugrožen ili nalazi se u potrebi, već Crkva mora iskazivati konkretnu ljubav po svojoj biti, jer ju je ustanovila ljubav Kristova i Duh Sveti. Crkva je ustanovljena i postoji kao mistično tijelo Kristovo, tj. kao Krist koji po članovima Crkve, koji su udovi njegova tijela, nastavlja živjeti i ljubiti na zemlji. Stoga Crkva i ne može ništa drugo raditi, nego ljudima prenositi Božju ljubav i milost. Zato, budući da su pravo i obveza Crkve na djelotvornu ljubav božanskoga podrijetla, ona ih ne može prepustiti nikome drugome. Zbog svega toga Crkvu bi se moglo nazvati ‘zajednicom caritasa’.
Karitativno djelovanje Crkve je njezina trajna oznaka i nikada ne smije izostati. No, vanjski oblik toga crkvenog djelovanja bio je različit, ovisno o vremenima, ne/prilikama, kulturi i narodu. Istovremeno, iznutra je bio ovisan prije svega o životnosti same Crkve, ekonomskoj snazi vjernika i crkvenih struktura, a potom i o načinu razmišljanja, pokretima i pojedinim osobama. S druge strane, na način istoga djelovanja često utječu društvene i političke prilike u pojedinim krajevima, budući da se različiti politički sustavi ne odnose na jednak način prema karitativnom radu Crkve, a neke vlasti su ga i u našim krajevima čak zabranjivale.
II.
Ako je vjera bez djela bez ploda (usp. Jak 2,20) i ako vjera tek uz pomoć djela postaje savršena (usp. Jak 2,22), onda je djelatna ljubav test na kojemu svaki kršćanin dokazuje svoju vjeru, a karitativno djelovanje ispit je vjere cijele Crkve i provjera autentičnoga življenja njezine cijele teologije.
Crkva je od početka bila svjesna svoga karitativnoga poslanja pa se već na biblijskim stranicama mogu naći brojna svjedočanstva takva djelovanja prvih kršćana. Poznata su i vrlo često navođena svjedočanstva iz Djela apostolskih da: ‘Svi koji prigrliše vjeru bijahu združeni i sve im bijaše zajedničko’ (Dj 2,44). Naime, neki od njih: ‘Sva bi imanja i dobra prodali i porazdijelili svima kako bi tko trebao’ (Dj 2,45). Odnosno: ‘Nitko među njima nije oskudijevao, jer koji bi god posjedovali zemljišta ili kuće, prodavali bi ih i utržak donosili i stavljali pred noge apostolima. A dijelilo se svakomu koliko je trebao’ (Dj 4,34-35).
Ideal koji su prvi kršćani željeli postići bila je uzajamna solidarnost na što ih je poticala vjera u jedinoga Oca, zajednička pripadnost Gospodinu i uvjerenje da su djeca istoga Boga. Prema tome, na karitativno djelovanje poticala ih je njihova vjera, koja je bila provjeravana kroz dobra djela. Ona su uvijek bila i ostala djela konkretnih osoba, ali je to djelovanje vrlo brzo poprimilo i organizirane i institucionalne oblike pa se već u apostolsko vrijeme (usp. Dj 6) govori o svakodnevnoj brizi za udovice zbog čega biva izabrano sedam muževa na dobru glasu i postavljeno na ovu službu.
Kršćanska ljubav je opća, iz nje nitko nije isključen, i zato ne prihvaća granice ni ograničenja. U tom smislu, važno je zapaziti da je crkvena karitativna djelatnost, još u biblijsko vrijeme, prelazila granice vlastite vjerske zajednice, što potvrđuju primjeri da su bogatije zajednice prikupljanjem darova pomagale siromašnima (usp. Rim 15,25ss; 2 Kor 8,2ss; 9,1ss). I ne samo to, kršćanska ljubav nadilazila je i etničke granice što potvrđuje podatak (usp. Rim 15,25ss) da zajednice Makedonije i Ahaje, koje su bile poganskoga podrijetla, ‘odlučiše očitovati neko zajedništvo prema siromašnima svetima u Jeruzalemu’, koji su bili židovskoga podrijetla. Učinili su to stoga, objašnjavao je Pavao kršćanima Rima, što su bili dužnici onih u Jeruzalemu: ‘Jer ako su pogani postali sudionicima njihovih duhovnih dobara, dužni su im u tjelesnima poslužiti.’
Misionarska snaga caritasa je također njegova izvorna dimenzija, što je potvrdio i sam Isus kad je kazao: ‘Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge’ (Iv 13,34-35). Pa ipak, korist i učinkovitost su uvijek vrlo opasni kriteriji i u kršćanstvu nedostatni. To jest, zadnji razlog karitativnoga djelovanja u Crkvi su Isusove riječi ‘kao što sam ja ljubio vas’, a ne „po ovom će svi znati“. Naime, ako su stvari postavljene na pravi temelj prema primjeru Božje ljubavi, onda misionarske posljedice dolaze kao najnormalnija posljedica.
III.
Nedjelja Caritasa ove godine odvijat će se pod geslom: ‘Učinimo dobro! ‘ Nastavimo činiti dobro! Važno je pomagati ljudima u potrebi. Očitovalo se to još jednom nakon tragedije, koja je ove jeseni pogodila neke krajeve Vrhbosanske nadbiskupije i Mostarsko-Duvanjske biskupije. I osim što je takvo djelo uvijek velika korist ljudima u potrebi i što duhovno odgaja one koji pomažu, ono je i potvrda naše pripadnosti Isusu, nastavak njegove ljubavi, te vidljivo ispovijedanje vjere u Isusa koji voli sve ljude. Stoga: ‘Vama (…), braćo [i sestre], neka ne dodija činiti dobro’ (2 Sol 3,13).“
Obraćanje ravnatelja uz predstavljanje aktualnosti u djelovanju Caritasa BiH
Okupljenim medijskim djelatnicima obratio nakon toga i aktualni ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević, koji je im je također zahvalio za nazočnost. Svoje razmišljanje usmjerio je na predstavljanje cjelokupnog djelovanja Caritasa u BiH, posebno Caritasa Bosne i Hercegovine, tijekom ove 2024. godine.
U svom obraćanju, između ostaloga, je kazao:
„… Cijenjeni i dragi prijatelji i dobročinitelji Caritasa u tuzemstvu i u inozemstvu!
Završava se građanska, a započela je liturgijska godina i to u istoj godini. Naše misli usmjerene su na minulo vrijeme od gotovo godinu dana od prošlogodišnje Nedjelje Caritasa, a već razmišljamo u duhu i planovima došašća, Božića i cijele sljedeće 2025. godine koji su pred nama. Kao što svi u Crkvi i u društvu o tome razmišljaju, tako i mi u našim Caritasima na svim razinama, posebno u Caritasu Bosne i Hercegovine, želimo završiti planove i brojna izvješća i sve račune, a koji se ravnaju prema važećim crkvenim, Caritasovim i civilnim zakonima i odredbama. I zato uz ustaljenu praksu i sadržaj svoga razmišljanju želimo Vam spomenuti i dati neke informacije o sadržajima koji su za sve prijatelje Caritasa i dobročinitelje itekako važni i zanimljivi. Najveći dio informacija o spomenutom možete naći na mrežnoj stranici Caritasa BiH: www.caritas.ba
Za svaku godinu postoje crkvene i civilne zakonske odredbe i pravila podnošenja raznih revizija i izvješća kojih se moramo držati i to na sljedeći način: do kraja veljačke obveza pravdanja u poreznoj upravi, zatim višemjesečno pripremanje i provođenje neovisne revizije, a koja nas godišnje stoji oko 4.000,00-5.000,00 KM (1.500,00-2.000,00 EUR). Do kraja svibnja pripremanje i dostavljanje godišnjeg izvješća Nadzornom vijeću Caritasa BiH, uz napomenu da se isto dostavlja na znanje i Upravnom vijeću Caritasa BiH, koje sadržava: opće, projektno, financijsko i revizorsko izvješće. Nakon toga Nadzorno vijeće Caritasa BiH predlaže/nepredlaže prihvaćanje/neprihvaćanje godišnjeg izvješća Biskupskoj konferencije BiH na odlučivanje na zasjedanju sredinom srpnja. Za cijeli proces Caritas BiH mora osigurati financijska sredstva za financijsku provedbu/plaćanja spomenutog. Napominjemo kako na završetka svakog projekta svaki donator šalje i plaća svoju neovisnu reviziju zbog financijske provjere projekta koji je najvećim dijelom financirao. Napominjemo kako Caritas BiH ima isto tako i obvezu plaćanja godišnje članarine svoga članstva prema Caritasu Internationalnis sa sjedištem u Rimu i Caritasu Europa sa sjedištem u Bruxellesu od oko 5.000,00-6.000,00 EUR-a.
Caritas BiH živi uglavnom/u cijelosti od sredstava stečenih vlastitim radom tj. kroz traženje, pronalazak, pisanje, kandidiranje i pravdanje za razne projekte s vlastitim samodoprinosom, ne po vlastitoj želji izbora projekata, nego ponuđenih na projektnom tržištu Europe i svijeta: financiranje zgrade, osoblja i svih drugih izdataka. Jedino od cjelokupne kolekte Nedjelje Caritasa u BiH, koja se prikuplja po našim nad/biskupijama i župnim zajednicama do prije nekoliko godina od naših nad/biskupija dobivao/nije dobivao 20% od prikupljenog iznosa, a prije nekoliko godina smanjeno je na 5% od prikupljenih sredstava.
Ovo je prilika izreći zahvalnost nekim hrvatskim inozemnim misijama/župama/zajednicama koje pomažu karitativno djelovanje preko Caritasa BiH. Iako je to prvenstveno zaduženje nad/biskupijskih Caritasa u BiH, međutim, brojni tražitelji na razne načine, uglavnom preko e-maila, kucaju i na vrata Caritasa BiH. Ukoliko postoji financijska mogućnost podijeli se ono što je dobiveno. Svima onima, koji imaju povjerenja u Caritas BiH prilika je ovo izreći ljudsko, vjerničko i svećeničko hvala lijepa i neka ne posustaju u svome nesebičnom darivanju i davanju potpore.
U drugim akcijama u tuzemstvu i inozemstvu, kao na primjer poplave, zemljotresi i druge ovozemaljske nedaće, Caritas BiH ima samo koordinirajuću ulogu, dok svaka od nad/biskupija i svaki nad/biskupijski Caritas u cijelosti su samostalni u svome djelovanju, postupanju i donošenju odluka o sudjelovanju/nesudjelovanju u konkretnoj akciji i koordiniranom pomaganju. Mi stojimo na usluzi i preko naše mrežne stranice, koju prenosi u cijelosti Katolička tiskovna agencija (KTA) uz stalni poziv prijateljima/dobročiniteljima na davanje potpore. Upravno vijeće Caritasa BiH u traženju je načina kako bi se stvorio interventni fond za davanje žurne potpore. Pri tom ne zaboravljamo situaciju u kojoj smo se tijekom rata i poraća i mi nalazili u brojnim situacijama i na svim bosanskohercegovačkim prostorima uz pomoć dobročinitelja iz brojnih europskih zemalja. Ove godine uz poplave u zemljama Srednje Europe u drugoj polovini rujna, a u Središnjoj Bosni i Sjevernoj Hercegovini početkom listopada pokrenuli smo dvije akcije. Za pomoć stradalima od poplava u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Biskupiji Mostar-Duvno uz Caritas BiH uključili su se dva nad/biskupijska Caritasa: Vrhbosanske nadbiskupije i Caritas hercegovačkih biskupija. Na mrežnoj stranici Caritasa BiH po primitku prikupljenih darova objavit ćemo konačni iznos obiju akcija, a svakom darovatelju pojedincu i ustanovi u pisanom obliku izreći ćemo potvrdu o primitku uz prigodnu zahvalu. Prilika je ovo izreći iskrenu zahvalu i vjerničke molitve svim dobročiniteljima kako pojedincima tako i zajednicama iz tuzemstva i inozemstva uz napomenu kako se/su prikupljena sredstva troše/utrošena transparentno i prema nakani darovatelja.
Državne, entitetske, županijske, gradske ustanove/strukture uglavnom nemaju dovoljno uha i sluha za davanje potpore kako Caritasu u BiH, tako isto i stradalima u inozemstvu preko Caritasa BiH. Uglavnom to čine preko svoje državne/vladine humanitarne organizacije „Crveni križ“. Zahvalni smo svima onima koji imaju povjerenja i žele pomoći preko Caritasa u BiH.
Mi u ovozemaljskoj domovini i ove godine obilježit ćemo molitveno i karitativno Nedjelju Caritasa i to na 3. nedjelju došašća, 15. prosinca 2024. godine. Držat ćemo se službene liturgije prema važećem liturgijskom direktoriju svake od naših nad/biskupija. Moto ovogodišnje Nedjelje Caritasa glasi: „Učinimo dobro!“ Plod je to razmišljanja, rasprave i odluke ovogodišnje svibanjske sjednice Upravnog vijeća Caritasa BiH. Želja svih nazočnih bila je pokazati kako je Caritas prevažan danas u životu Crkve i društvene zajednice na ovim našim prostorima.
Svake godine glasno s Vama razmišljamo, ali uvijek o istoj temi koja ima svoju aktualnost. Svakome od nas teško padaju razmišljanja našeg konkretnog okruženja koje dovodi u pitanje smisao i opravdanost postojanja Caritasa s riječima kako je vrijeme rata i poraća prošlo, a onda i izjave kako nam Caritas i razne karitativne akcije nisu potrebni, pa i mi smo dovoljno bogati i istovremeno i siromašni. Pri tom se zaboravlja činjenica kako ćemo uvijek imati siromaha i potrebnih, prirodnih i vremenskih nepogoda, raznih ratova i kriza, a širina karitativnog djelovanja stalno se povećava kako sadržajno tako i prostorno. Za svoje nekaritativno činjenje imamo odgovor kako je Caritas samo dodatno i nepotrebno opterećenje u našem pastoralnom životu i radu. Ovome bi trebalo pridodati način funkcioniranja, ali i brojni drugi sadržaji. Trebamo znati kako s promjenom vremena, mijenja se i mentalitet života i rada Caritasa na našim bosanskonhercegovačkim prostorima. Nemojmo posustati, nego gradimo svoj Caritas, uz liturgiju i navjestiteljsku službu, kao dio prevažnog tronošca Katoličke Crkve kako na općem planu, tako i u našoj ovozemaljskoj domovini, nad/biskupiji, župnoj zajednici i obitelji.
I na kraju sve Vas pozivamo, kako pojedince tako i zajednice, na odgovorno karitativno činjenje kako bismo ovogodišnju Nedjelju Caritasa učinili animacijskim danom molitve, darivanja i buđenja svijesti i odgovornosti kod svakog pojedinaca, obiteljskih, župnih i nad/biskupijskih zajednica. Budimo stalna molitvena i materijalna potpora našim Caritasima i svima koji kucaju na naša vrata. Neka naše karitativno činjenje bude plod osobne vjere u Boga i ljubavi prema bližnjem poglavito u nevolji.
Svima Vama u tuzemstvu i inozemstvu želimo izreći veliko ljudsko hvala, vjerničke i svećeničke molitve zahvale za sve Vaše molitve i darove koje ste, od zadnje Nedjelje Caritasa pa do današnjeg dana, slali kao konkretnu potporu djelovanja Caritasa na svim razinama. Neka dobri Bog obilno nagradi Vaše iskreno i nesebično karitativno darivanje i činjenje. Nemojmo se umoriti u činjenju dobra, jer to je temeljna zadaća Crkve i njezinog Caritasa!
U ovo predbožićno vrijeme, svima Vama ma gdje bili i živjeli i bez obzira na vaše zvanje i poslanje u Crkvi i u društvu, želimo čestit Božić i sveto porođenje Isusovo, sretnu i blagoslovljenu novu 2025. godinu uz iskreni pozdrav, zahvalu i molitve!“
Okupljeni medijski djelatnici na bosanskohercegovačkim prostorima imali su priliku postaviti druga razna pitanja vezana za djelovanje Caritasa BiH, posebno za teme koje su aktualne za ovo vrijeme i ove prostore.
Obraćanje medijima animirao je djelatnik Caritasa BiH i voditelj projekata gosp. Miroslav Valenta. Izrekao je riječi zahvale za doprinos raznih medijskih kuća i pojedinaca koji su tijekom ove godine dali svoj doprinos u djelovanju Caritasa na svim razinama na bosanskohercegovačkim prostorima.
„Crkva u Bosni i Hercegovini svake godine bogatim sadržajima proslavlja i obilježava Nedjelju Caritasa na Treću nedjelju došašća. Ovogodišnja Nedjelja Caritasa pada na 15. prosinca, uz poštivanje službene liturgije toga dana držeći se važećeg liturgijskog direktorija, a ima za moto ‘Učinimo dobro!’“, navodi se u priopćenju Caritasa BiH. (kta/caritas.ba)
