U dvorani Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu održana je u srijedu 20. studenoga 2024. završna konferencija znanstvenog projekta „Susret i sukob kršćanstva i islama u Dalmaciji od 16. do 18. stoljeća prema novootkrivenim turskim dokumentima – reperkusije na sadašnjost“.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati projekta, dvojezični zbornik radova te karta dalmatinskih utvrda iz razdoblja osmanskih napada. U uvodnom dijelu konferencije prof. dr. Ivan Bodrožić predstavio je ključne rezultate projekta, naglasivši kako je istraživanje bilo usmjereno na razdoblje osmanske prisutnosti u Dalmaciji i šire u razdoblju od 16. do 18. stoljeća.
„Svrha projekta, financiranog kroz program New Horizons for Science and Religion in Central and Eastern Europe, bila je pokrenuti znanstveni interes za istraživanje, proučavanje i objavljivanje povijesnih vrela iz razdoblja osmanske vladavine. Projekt je omogućio interdisciplinarno istraživanje turskih dokumenta iz povijesne, pastoralne, dogmatske, liturgijske, kulturološke, ali i međureligijske perspektive, a sve to na temelju dosad neobjavljenih turskih dokumenata koje je priredio ugledni turkolog Michael Ursinus. Velika je stvar da naš fakultet donosi dosad neobjavljene spise“, istaknuo je prof. Bodrožić te dodao da „projekt nije bio usmjeren na produbljivanje povijesnih podjela, već na bolje razumijevanje prošlosti i zacjeljivanje povijesnih rana“.
U okviru ovoga projekta organiziran je i međunarodni skup u siječnju 2024. godine, te objavljen dvojezični zbornik skupa. Dio projekta koji se odnosio na popularizaciju znanosti podrazumijevao je izradu edukativnog materijala o osmanskoj kulturi u Dalmaciji za srednjoškolsku populaciju te izradu web-stranice projekta u svrhu daljnje diseminacije rezultata.
Prof. Bodrožić na kraju je zahvalio svima koji su na bilo koji način sudjelovali u provedbi projekta, a na poseban način svim predavačima na znanstvenome skupu, KBF-u u Splitu, Županiji Splitsko-dalmatinskoj, Općini Klis i Kliškim uskocima te donatoru projekta Ian Ramsey Centre for Science and Religion – University of Oxford. U konačnici je „izrazio vjeru da će ovaj zbornik biti koristan i poticajan mnogim istraživačima povijesnih odnosa i graditeljima mostova bolje budućnosti“.
Prof. dr. Josip Vrandečić predstavio je zbornik radova s povijesnog aspekta, istaknuvši njegovu važnost u kontekstu historiografskih istraživanja odnosa kršćanstva i islama na području Dalmacije od 16. do 18. stoljeća. „Korištenje izvora iz raznih arhiva i zbirki omogućilo je detaljno sagledavanje različitih dimenzija tih odnosa“, ustvrdio je. Osvrnuo se i na važnost interdisciplinarnog pristupa i korištenja originalnih osmanskih dokumenata, što doprinosi ne samo razumijevanju povijesnih okolnosti, već i povezivanju s aktualnim društvenim i međureligijskim pitanjima.
„Zbornik pruža vrijedne uvide u dinamiku suživota, sukoba i kulturne razmjene, istovremeno doprinoseći akademskoj suradnji između domaćih i međunarodnih institucija“, zaključio je povjesničar Vrandečić te zaključio da zbornik predstavlja značajan doprinos hrvatskoj historiografiji, ističući njegovu relevantnost ne samo za stručnjake, već i za širu javnost zainteresiranu za prošlost i odnose koji oblikuju današnjicu.
Prof. Alojzije Čondić na početku je svoga predavanja predstavio teritorijalne razlike u Splitskoj biskupiji tada te današnjoj Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Pojasnio je važnost franjevaca, svećenika glagoljaša i latinaša u očuvanju katoličke vjere u graničnim područjima između mletačke i osmanlijske vlasti s posebnim osvrtom na obrazovanje svećenika koji su uvelike pomogli da imamo spise danas. Istaknuvši kako su Turci onemogućavali provođenje Tridentskoga sabora, odnosno obnovu Crkve, sjemeništa i biskupija, ukazao je na važnosti biskupa de Dominisa i Cosmija koji su gradili crkve i osnivali sjemeništa u kojima su se onda mogli obrazovati svećenici.
Kartu protuturskih dalmatinskih utvrda u razdoblju od 16. do 18. stoljeća predstavio je vjeroučitelj Stanko Stojić, te istaknuo kako karta pruža zanimljiv vizualni uvid u ključne točke obrane Dalmacije od osmanskih napada. Nakon što je nabrojio sve kule prikazane na karti, pojasnio je na koji način ju je on koristio u nastavi te istaknuo njezine didaktičke vrijednosti. Karta je prevedena i na engleski jezik, a na službenim stranicama projekta može se naći i metodička priprema nastavnoga sata vjeronauka.
