Predviđa se da će broj smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vrućinama naglo porasti u nadolazećim godinama, daleko nadmašujući očekivano usporavanje smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom.
Ekstremna vrućina i hladnoća uzrokuju približno 407 500 smrtnih slučajeva u Europi svake godine, a ako se ništa više ne poduzme u borbi protiv klimatskih promjena, dodatnih 55 000 ljudi godišnje će umrijeti do 2100. godine – povećanje od 13,5 posto, prema novim procjenama istraživača Europske komisije .
Trenutačno je velika većina smrtnih slučajeva povezanih s temperaturom u Europi povezana s hladnim vremenom, no ekstremne vrućine postat će sve smrtonosniji izazov, osobito u južnoj Europi i područjima s više starijih ljudi, navodi se u studiji objavljenoj u The Lancet Public Health časopis.
Analiza je pretpostavila povećanje globalnog zatopljenja za 3°C, što je na gornjem kraju trenutne putanje, prema najnovijim Procjene Ujedinjenih naroda. To je također dvostruko više od cilja od 1,5°C postavljenog Pariškim sporazumom.
“Europa, kao i ostatak svijeta, suočava se sa sve većim brojem ekstremno vrućih dana, a zemlje nisu spremne za utjecaj koji će to imati na zdravlje njihovog stanovništva”, Madeleine Thomson, voditeljica klimatskih utjecaja i prilagodbe u Zdravstvena zaklada Wellcome Trust sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja nije bila uključena u studiju, rekla je u e-poruci.
Istraživači su analizirali podatke za gotovo 1400 regija u 30 zemalja diljem Europe kako bi procijenili broj smrtnih slučajeva od ekstremne vrućine i hladnoće tijekom vremena, te uzeli u obzir starenje stanovništva kako bi predvidjeli kako bi se te razine mogle promijeniti do 2100. godine.
Taj im je pristup omogućio da identificiraju “vruće točke na kojima će ljudi u budućnosti biti najgore pogođeni”, rekao je u izjavi Juan-Carlos Ciscar, jedan od autora studije i znanstveni službenik u Zajedničkom istraživačkom centru Komisije (JRC).
Između 1991. i 2020. bilo je oko 364 000 smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom i 44 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom godišnje diljem Europe, pri čemu je hladnoća ubila više ljudi u istočnoj Europi, a ekstremna vrućina uzrokovala je više smrtnih slučajeva u južnoj Europi, pokazalo je istraživanje.
Očekuje se da će te regionalne razlike samo rasti, prema istraživačima.
Dok bi se ukupni broj smrtnih slučajeva povezanih s prehladom trebao donekle smanjiti u nadolazećim desetljećima, očekuje se njihov porast u Irskoj, Norveškoj i Švedskoj, gdje raste broj ljudi u dobi od 85 godina i više.
Također se predviđa nagli porast smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom diljem kontinenta, a najviše će biti pogođene Španjolska, Italija, Grčka i dijelovi Francuske.
“S klimatskim promjenama, toplinski valovi postaju sve češći, intenzivniji i traju dulje”, rekla je za Euronews Health Rebecca Emerton, klimatska znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus koju financira EU, a koja nije bila uključena u studiju.
Naime, nova analiza temelji se na ljudima koji žive u gradovima, gdje vrućina može predstavljati veći zdravstveni rizik nego u ruralnim područjima, i ne uzima u obzir demografske podatke poput spola ili etničke pripadnosti.
Unatoč tome, nalazi pokazuju da “postoji kritična potreba za razvojem ciljanijih politika za zaštitu ovih područja i članova društva koji su najviše izloženi riziku od ekstremnih temperatura”, rekao je David García-León, autor studije i znanstveni časnik JRC-a. izjava.
Prošlog mjeseca, glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao na međunarodnu suradnju za rješavanje ekstremnih vrućina, s fokusom na ranjive skupine, zaštitu radnika i ulaganje u obnovljivu energiju umjesto fosilnih goriva kako bi se ograničilo zagrijavanje na 1,5°C.
Nova studija također slijedi a odvojena analiza koji je otkrio da su političke intervencije za prilagodbu klimatskim promjenama u posljednja dva desetljeća spasile tisuće života, ali da bi trebalo učiniti više kako bi se suzbili smrtni slučajevi koji se mogu spriječiti.
Ti istraživači s Barcelonskog instituta za globalno zdravlje istaknuli su ulogu sustava ranog upozoravanja i planova za prevenciju vrućina koji su implementirani nakon što je više od 70.000 ljudi umrlo od posljedica visokih temperatura 2003. godine.
Ekstremna vrućina predstavlja zdravstveni rizik osim smrti. Također je vezan uz a veći rizik od pobačaja za žene koje rade na ekstremnoj vrućini i može pogoršati mentalna bolest.
Ljudi će se također morati boriti s “neizravnim utjecajima” šumskih požara, neuspjeha u poljoprivredi i drugih ekoloških i infrastrukturnih problema, rekao je Thomson iz Wellcome Trusta.
Ta će pitanja “imati posredne učinke na naše živote”, rekla je.
