Obrede Velikog petka u dubrovačkoj katedrali u nazočnosti velikog broja vjernika na Veliki petak 18. travnja predvodio je dubrovački biskup Roko Glasnović u suslavlju više svećenika. Obredi Velikog petka počeli su ulaznom procesijom i prostracijom ispred glavnog oltara, a završili procesijom kroz Grad u kojoj su, uz tri drvena križa,nošene i moći Isusovog križa koji se čuvaju u Moćniku katedrale.
Muku po Ivanu pjevali su Josip Hađinac i katedralni župnik don Marin Lučić te Mješoviti katedralni zbor i pojedinačni pjevači, a propovijedao je župni vikar don Darko Kovačević.
U propovijedi je vikar Kovačević govorio o križu počevši od toga kako su križ shvaćali Židovi i Grci. U memoriji židovskog naroda postoji svijest o moćnom Bogu koji ih je izbavio iz egipatskog ropstva, koji je otvorio vode Crvenog mora i potopio najmoćniju vojnu silu Egipćane. Također židovi imaju iskustvo objave Boga na brdu Sinaju gdje u Knjizi Izlaska piše da je to bio strašan događaj uz trešnju brda i sijevanje munja. Zatim je propovjednik govorio o apostolima koji za Isusa koji je umro na križu kažu da je Bog, Jahve koji se objavio na Sinaju. Za Židove je to bogohula, sablazan, pojasnio je.
S druge strane su Grci koji su predstavnici ljudske mudrosti, filozofije, za njih je križ ludost. Ljudska mudrost ne može drugačije shvaćati križ nego kao ludost.
A za one koji su pozvani, križ je Božja mudrost i Božja snaga, ustvrdio je vikar Kovačević. Može se reći da je križ kamen spoticanja kojeg su graditelji odbacili, ali koji je postao kamen zaglavni, kamen temeljac.
Đavao koristi križ kao sredstvo zastrašivanja stoga su sve religije svijeta pokušaj odgovora na križ, nastavio je. Sva ljudska otuđenja su kao pokušaj bježanja od križa. Sve ideologije svijeta su pokušaj da se stvori raj na zemlji, ali da se ukloni križ. Svi grijesi ljudi su kao pokušaj uklanjanja križa, kazao je u svom promišljanju, jer grijeh daje privid sreće i raja. Evi je plod u rajskom vrtu izgledao kao primamljivo, ako ga pojede biti će kao Bog. Naveo je i primjer njemačkog filozofa Nietzsche koji je govorio slomite ploče saveza i biti ćete slobodni i sretni, no njegov život je pokazao nešto suprotno od toga jer je Nietzsche tragično završio svoj život.
Jedini pravi i konačni odgovor na križ koji ljude straši dao je Gospodin Isus Krist kada je došao među ljude ne da ukloni križ nego da ga prigrli, poručio je propovjednik. Postoji jedna židovska tradicija koja govori o brdu Sionu gdje je kralj Salamon sagradio hram, hram je sagrađen na stijeni, ta stijena je najsvetija. Danas je iznad te stijene Omarova džamija. Židovi vjeruju da je ta stijena temelj svijeta, da je tu Bog počeo graditi svijet. Kršćani kao takvu stijenu vide Golgotu. koja je malo poviše. Tu se može iščitati Božja kerigmu, a to je navještaj Božje ljubavi za sve ljude. Ona kaže da su grijesi izvor svakog kaosa u svijetu, a Bog je iznad tog kaosa providio uskrsnuće Isusa Krista, ljudsko vječno spasenje.
Biskup Glasnović obratio se vjernicima ispred crkve sv. Vlaha, na posljednjoj postaji procesije koja se zaustavljala na više mjesta u Gradu radi podjele blagoslova relikvijom Isusova križa. Govorio je o križevima današnjice, ratovima, pandemijama i pošastima, o križevima država vezano uz demografiju, tehnologiju i gospodarstvo. Gradovi imaju svoje križeve vezano uz stambene i prometne probleme. Tu su i obiteljski križevi, osobni križevi vezani uz materijalizam, hedonizam i ovisnosti. Pozvao je vjernike na promišljane o Kristovu križu koji u sebi nosi spasenje i otkupljenje za sve ljude.
U sklopu Obreda velikog petka vjernici su u katedrali iskazali štovanje križu te se pričestili hostijama posvećenima na misi na Veliki četvrtak.
Jelica Gjenero
