Knjiga je sinteza dugotrajna molitvenoga, teološkoga i pastoralnoga bavljenja međugorskim fenomenom. Njezin pisac, mariolog i biskup, raščlanjuje činjenice, izjave i zapise sudionika te izlaže učenje katoličke vjere i Predaje.
Nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica objavila je ovih dana knjigu biskupa u miru mons. Ratka Perića „Djevice premudra: O Međugorju iz ljubavi prema istini“ koja predstavlja sintezu dugotrajna molitvenoga, teološkoga i pastoralnoga bavljenja međugorskim fenomenom. Njezin pisac, mariolog i biskup, raščlanjuje činjenice, izjave i zapise sudionika te izlaže učenje katoličke vjere i Predaje. U knjizi se donose dva prije objavljena istupa, osam dorađenih i osam do sada neobjavljenih studija.
Knjiga je tvrdo uvezana, sadržava 264 stranice, a čine je:
- dva uvodna teksta: Proslov: Obrazloženje naslova knjige i prizora na naslovnici (str. 7–10), Uvodna riječ: Ne može se na istinu, nego samo za istinu (str. 11–17),
- petnaest tematskih studija: Kanonsko i opće stanje župe Međugorje (1892.–1982.) (str. 18–26), Međugorska „ukazanja“ i crkvena hijerarhija 1982.–1991. (str. 27–43), Svetostolička komisija za Međugorje 2010.–2014. (str. 44–69), Zar su molitve vjernoga puka dokaz „Gospinih ukazanja“? (str. 70–77), Međugorski paradoksi (str. 78–84), Međugorski fenomen (str. 85–97), Međugorske stranputice (str. 98–107), Fra Tomislav Vlašić – duhovni voditelj međugorskih „vidjelaca“ (str. 108–117), Dvosmislene igre oko „velikoga znaka“ (str. 118–137), Duhovna zvanja „međugorskih vidjelaca“ i „vidjelica“ (str. 138–155), „Ukazanja“ u prvih sedam dana u Međugorju (str. 156–165), Fra Slavko Barbarić – duhovni voditelj (str. 166–185), Maštotvorine o Gospinu rođendanu (str. 186–198), Dodirivanje „Gospine“ haljine i koprene (str. 199–212), Mimonaravni utjecaji u Međugorju (str. 213–223);
- Opći zaključak (str. 224–231);
- tri popisa literature: Bilješke o nastanku poglavljâ knjige (str. 232–233), bibliografija izvora, tiskopisa, literature, časopisa i novina na temelju kojih je napisana knjiga (str. 234–239), kronološki popis 94 članka o Međugorju od istoga auktora objavljena od 1993. do 2023. (str. 240–252);
- Imensko kazalo (str. 253–257);
- izvadci iz četiriju recenzija koji odgovaraju na pitanje Zašto pročitati ovu knjigu (str. 259–261).
Rukopis knjige dovršen je 31. svibnja 2024. (str. 17), a posljednji datirani prilog u knjizi recenzija je biskupa banjolučkoga mons. Željka Majića od 21. rujna 2024., u kojoj ističe kako mu je papa Franjo 19. rujna 2024. u Vatikanu rekao kako spomenutom Notom Sveta Stolica ne priznaje Međugorje kao mjesto Gospinih ukazanja, nego samo kao mjesto pobožnosti (luogo di pietà) (str. 262). Biskup Majić tom prigodom zaključuje: „Objava ove knjige ima i te kako smisla. Njezina je vrijednost iznimna za sve koji traže istinu, a to je bila i pobuda njezina pisanja. Vjerujem da će biti od koristi i u konačnom sudu o ‘međugorskom fenomenu’ koji se očekivao u najnovijoj Noti Dikasterija za nauk vjere, ali koja nije ponudila ono što je vjernička i crkvena javnost očekivala; nije dala konačni sud o vjerodostojnosti međugorskih ukazanja. I sâm sam, nalazeći se tih dana u Rimu imao prigodu kratkoga razgovora s papom Franjom. Pitao sam ga: ‘Sveti Oče, znači li da Notom, koja se u ovom trenutku objavljuje, Sveta Stolica priznaje Međugorje kao mjesto Gospinih ukazanja?’ Izričito mi je odgovorio: ‘Ne! O tome u Noti nema ni spomena. Ovim se Međugorje priznaje samo kao mjesto pobožnosti – luogo di pietà.’Tijekom 28 godina nadgledničkoga služenja Crkvi u Hercegovini Biskup Ratko velik dio vremena posvetio je pitanju: što je istina o Međugorju? Je li se skupini tadašnje djece i mladih ukazala Blažena Djevica Marija? Osvrti i zaključci auktora, uz to što ukazuju i obrazlažu što Gospa ne može biti, svojevrstan su sažetak mariologije, učenja o Djevici premudroj i njezinoj ulozi u Povijesti spasenja. Stoga djelo smatram vrijednim štivom s nadom da će čitatelju i odgovornima u Crkvi pomoći u ispravnom odgovoru na postavljeno pitanje o istini o Međugorju, odnosno ispravnom čašćenju Isusove Majke i naše Majke u milosti.“
Autor Ratko Perić, rođen je 2. veljače 1944. u Tuku, župa Rovišće, kraj Bjelovara, kao šesto dijete u obitelji ratom prognanoj iz Rotimlje kod Stoca. Gimnaziju i filozofiju završio je u Zagrebu, a teologiju u Rimu. Za đakona je zaređen u Rimu 1969., za svećenika Trebinjsko-mrkanske biskupije u Prisoju kraj Tomislavgrada iste godine, a za biskupa u Neumu 1992. U Vječnom gradu magistrirao je o Alojziju Stepincu i doktorirao o poteškoćama naviještanja Evanđelja u svijetu koji u praksi odbacuje Boga. Bio je župnik u Trebinju i rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu. Predavao je na učilištima u Dubrovniku, Sarajevu, Rimu, Zagrebu i Mostaru. Od 1993. do 2020. bio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije. Stanuje u Svećeničkom domu u Mostaru i objavljuje na portalu katoličkih teologa Vjera i djela.
Cijena knjige je 24 eura. Može se naručiti na: +385 98 446 190 ili [email protected]. (kta)
