Na drugoj Konferenciji održivog razvoja kulturno-povijesnog i vjerskog turizma održanoj 31. siječnja u dvorani Visia u Dubrovniku u organizaciji Lux promocije, predavanje “Dubrovačka katedrala i Jubilarna sveta godina” održao je vjeroučitelj i doktorand studija Povijest HKS-a Hrvoje Njavro.
Okupljenima se na početku obratila organizatorica konferencije Sunčana Matić iz agencije LUX Promocija iz Zagreba koja je istaknula kako je program niz unikatnih predavanja posebno pripremljenih za ovu konferenciju. Tema kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu u Hrvatskoj nije do danas prepoznata, izuzetno je atraktivna i ovim programom se pokušava predstaviti tu temu s ciljem transakcije u luksuznu i premium ponudu turističke Hrvatske.
Predavač Njavro je govorio o katedrali Gospe Velike u Dubrovniku kao mjestu susreta Boga i čovjeka u jubilarnoj svetoj godini. Podsjetio je kako je papa Franjo je na svetkovinu Uzašašća Gospodinova, koja se prošle godine slavila 9. svibnja, objavio Bulu proglašenja redovitog jubileja godine 2025., a temeljni pojam te bule jest nada. Na razini opće Crkve, Jubilarna sveta godina je otvorena na Badnjak 2024., a na razini biskupija na blagdan Svete obitelji 29. prosinca 2024. godine. Kao jednu od jubilarnih crkava na području Dubrovačke biskupije, njezin je dijecezanski biskup Roko Glasnović odredio dubrovačku prvostolnicu koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije.
Predavač je tijekom izlaganja predstavio povijest i značenje dubrovačke katedrale, koja je uslijed ratova, potresa i drugih promjena više puta mijenjala svoj vanjski i unutrašnji izgled. Istaknuo je teološku i povijesnu važnost Moćnika dubrovačke katedrale koji čuva relikvije brojnih svetaca. Moćnik povezuje katedralu, kao jubilarnu crkvu, s nadom, temeljnom mišlju papinske bule. Naglasio je kako su upravo mučenici najvjerodostojniji svjedoci nade jer oni mogu dati život zbog vjere, ufanja i ljubavi prema Bogu, jer znaju da smrt njihove živote ne uništava, već preobražava.
U papinskoj buli Gospa se navodi kao najveći svjedok nade pa to upućuje na povezanost jubileja i dubrovačke katedrale, kojoj je titular upravo Bogorodica. Dubrovačka katedrala Gospe Velike, kao jubilarna crkva, svojom bogatom prošlosti i ljepotom pruža razloge nade kako vjerniku hodočasniku, tako i turistu inspiriranom isključivo arhitekturom i umjetninama.
Na konferenciji su još održana predavanja: “Lopud 1483 – fuzija povijesti, umjetnosti i prirode u harmoniji suvremenog luksuza” (Irena Bajić), “Palača Lešić Dimitri, prepoznatljiv simbol očuvanja kulturne baštine Korčule” (Patricia Karačić), “Ljetnikovac Natali, prošlost kao temelj budućnosti” (Nika Benić), “Sakralna baština u turizmu HNŽ i Međugorje kao hodočasničko odredište” (Anđelko Maslać), “Vjerski turizam u Kraljevini Saudijskoj Arabiji u kontekstu održivog razvoja” (Aldin Dugonjić), “Za križen” (Marija Marjan), Kulturno povijesno blago Novalje (Marina Šćiran) i “Valorizacija kulturne baštine Otočca putem proširene stvarnosti” (Viktorija Rogić).
Konferencija je održana pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija RH i Grada Dubrovnika.
Angelina Tadić
