U crkvi Uznesenja BDM (Assunta/ Vela crikva) je u srijedu, 2. travnja održano predavanje arheologa Ranka Starca na temu „Nestale crkve i kapele u Rijeci i okolici“.
Uvodnu riječ predavanju održao je župnik Župe Uznesenja Marijina, Sanjin Francetić. U uvodnoj riječi je podsjetio kako u Rijeci i okolici postoji bogata sakralna baština nestala ili nepoznata širem stanovništvu, pa i samim vjernicima. Podsjetio je na postojanje bratovština koje su se vezivale uz postojanje kapela, te trgova koji su nosili imena nekadašnjih kapela. Što se tiče centralnog dijela grada, u blizini crkve Uznesenja Marijina, to je „trg Svete Barbare i trga Tri kralja. Meni kao svećeniku to govori mnogo. Ovdje ispod nas nalaze se mozaici ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Tu nisu samo sakralni objekti, tu su znameniti križevi vezani uz određena područja i sakralne objekte, iako se križ prvenstveno nosi u srcu.“, rekao je župnik Francetić, te za kraj svog uvodnog govora pozdravio sve okupljene, te predavače.
Arheolog Ranko Starac je, unatoč tehničkim poteškoćama, zorno prikazao u svom predavanju manje poznate sakralne objekte Rijeke i okolice kojih više nema, te povijesne okolnosti njihova nastanka i, kasnijeg, rušenja.
Predavač je krenuo od kartografije, odnosno najstarijih kartografskih prikaza Rijeke: „Najpoznatiji su kartografski prikazi Rijeke iz 17. stoljeća. Vidimo taj poznati gradski zid, vidi se gradska ‘foša’, tj. jarak koji je priječio pristup gradu, a protezala se od starog gradskog kaštela, današnje Palače pravde, do današnje zgrade Zavoda za zdravstveno osiguranje. Svi grafički prikazi grada se baziraju na tim grafičkim prikazima kaštela i zidina. Neki od njih su vrlo zanimljivi: tako imamo prikaz gdje kapela Sveti Križ iznad Gornje Vežice ‘lebdi’ iznad grada. Tako je bilo i s ovom kapelom; ona se nalazi na mjestu kasnoantičke fortifikacije jer je imala funkciju gradinske fortifikacije iz željeznog doba.“
U predavanju je Ranko Starac naveo i mnoge druge zanimljivosti vezane uz povijest sakralnih objekata centra grada. Tako je, primjerice, istaknuo: „Na mjestu današnje crkve Gospe Lurdske bila je crkva svetog Augustina i redovnici kapucini. Ta je crkva srušena 1904. godine, kada se počela graditi ova sadašnja monumentalna, nikada dovršena bazilika koju vidimo na Žabici. Postoje fotografije obaju objekata, prije i poslije rušenja te nekadašnje crkve.“ No, zanimljivi sakralni objekti ne nalaze se samo unutar nekadašnjih gradskih zidina, već ih ima i van njih. Tako je slučaj sa sadašnjom grobljanskom kapelom na Donjoj Drenovi. „To vam je ona mala neugledna crkvica kad dolazite na novo groblje. Nalazi se s lijeve strane, na brežuljku. Na Drenovi je tu i više puta obnavljana crkva Gospe Karmelske, Sveta Katarina iznad Kozale , te kasnobarokna crkva Svetog Križa izvan Srdoča.“, pojasnio je Starac.
Prelazeći na nestale gradske crkve, arheolog Starac je spomenuo: „1787. godine napuštena je crkva Svete Barbare, koja se nalazila na istoimenom trgu. U njoj se nalazio oltar iz jedne druge napuštene crkve Svetog Nikole s granica riječkog distrikta, i od tada su se u Svetoj Barbare održavale svečanosti bratovštine Svetoga Nikole. Nekoliko koraka od nas nalazila se pavlinska crkva Tri Kralja (‘Tre Re’), izgrađena u 17. stoljeću a srušena 1840. godine.“ Interesantnu priču s „putujućim“ oltarima imamo i s grobljanskom crkvom Svetog Mihovila na Kozali iz 1872., u koju je prenesen oltar iz nekadašnje gradske kapele Svetog Mihovila. „Nažalost, cijeli taj grobljanski kompleks je srušen i danas ne postoji. Nekada je pravi detektivski posao koji se dio kojeg oltara kamo preselio.“, rekao je Starac. Ima i sakralnih objekata o kojima nema poznatih detalja, što je slučaj s kapelom Svetog Stjepana Mučenika koja je, kako kaže Starac, stajala „uz feudalni riječki kaštel. Ta kapela bila je dvorska kapela, posljednji put ju je obnavljao kapetan Stefan Rovere 1678. godine.“ Kapela o kojoj znamo više bila je kapela Svetog Duha, koja je stajala uz „hospital, ubožnicu. Postala je dio formirane bolnice Svetog Duha na Brajdi, uz današnju zgradu prometne policije.“
„Još nepoznatih crkvenih objekata imamo u blizini ove naše crkve, tako je bio slučaj s kapelom Svetog Bernardina Sijenskog, o kojoj ne znamo ništa osim da se nalazila na južnoj strani od crkve Uznesenja Marijina, te da je po njoj bila nazvana ulica Calla San Bernardino.“, rekao je Starac.
Kod zvonika, Kosog tornja, nalazila se i kapela Svetog Antuna Opata, „u čijem se tlocrtu vide tragovi predvorja ove ranokršćanske bazilike.“
Znamenit je objekt kapele Svetog Andrije, te iz upotrebe nestalog naziva Andrejšćica za taj dio grada. Kapela se nalazila kod „Riječkog nebodera“. „Crkvu je dao obnoviti augustinski prior Primožić 1552. godine, a srušena je zbog izgradnje današnje Barčićeve ulice. U zgradi državnog arhiva se čuvao dio mozaika i kapitela te crkve, što pokazuje da je kapela iz 6. stoljeća.“
Što je bila spomenuta kapela Svetog Andrije u gradskom centru, bila je kapela Svetog Lovre na Sušaku. „To je jedna crkvica, jednobrodna, nalazila se u Strossmayerovoj ulici na uglu današnjeg hotela „Neboder“. Kad se gradio kompleks hotela „Neboder“, srušen je stari Kortil zajedno s kasnobaroknim tvorničkim kompleksom i kapelom Svetog Lovre. Franjevci su držali taj posjed dobiven od Martina Frankopana. Crkva je vrlo drevna. Blizu nje su pronađene kasnoantičke amfore korištene za ukop male djece. 1937. godine snimljeno je mnoštvo fotografija Kortila gdje se vidi ta srušena kapela.“
U sklopu predavanja, bila je predviđena projekcija videa Ingrid Jerković naziva „Tko je u kripti Assunte u Rijeci?“ Video možete pogledati na poveznici: https://www.youtube.com/watch?v=d2R-QBypVKM
Također, video predavanja će se kroz tjedan dana moći pogledati na YouTube kanalu Ingrid Jerković.
Eva Marković
Objavljeno: 5. travnja 2025.
