Papa Franjo pozvao je obje strane da “traže istinu” na spornim izborima u Venezueli dok oporba osuđuje izbornu prijevaru – objavljujući popise kao dokaz – dok vladajući čavistički režim odbija objaviti sve informacije o glasovanju i guši prosvjede.
Tijekom svog govora Angelus 4. kolovoza, Franjo je rekao: “Od srca pozivam sve strane da traže istinu, da se suzdrže, da izbjegavaju bilo kakvu vrstu nasilja, da rješavaju sporove kroz dijalog, da imaju u srcu istinsko dobro naroda, a ne stranačkih interesa.”
Dva najviša svećenstva u Venezueli su u međuvremenu upozorila da uznemiravanje svećenika od strane provladinih političara navodi zemlju na trag Nikaragve, gdje je demokracija nestala, a crkva progonjena.
Kardinal Baltazar Porras, umirovljeni nadbiskup Caracasa, i kardinal Diego Padrón, umirovljeni nadbiskup Cumane, također su napisali u izjavi na tri stranice da vlada nije uspjela “izgraditi mostove” s opozicijom i da ostaje zarobljena u ideji “‘ državni udar konstruiran ad hoc”, umjesto da objavi kompletne rezultate izbora od 28. srpnja – potez koji zahtijevaju oporba i zemlje koje priznaju pobjedu oporbe, uključujući Sjedinjene Države.
“Reakcija venezuelanske vlade bila je, do sada, glatko poricanje pobjede oporbe … bez pokazivanja dokaza, a to su zapisnici glasovanja”, rekli su Porras i Padrón u izjavi od 1. kolovoza.
“Vlast, umjesto da gradi mostove s opozicijom… proširila je ponor pred sobom, smatrajući neprijateljima sve one koji ne odobravaju njeno ponašanje. I odlučila je (protivnike) uništiti represijom, zatvorom, nasiljem i smrću. ”, stoji u priopćenju.
Dokument od 1. kolovoza nije distribuirala Venezuelanska biskupska konferencija ili nadbiskupija Caracasa, ali su ga venezuelanski mediji potvrdili nekoliko dana kasnije.
“Ono što ne možemo učiniti jest postati još jedna crkva šutnje, dopuštajući da vrijeme prolazi uzalud. Moramo u Duhu razlučiti sadašnji trenutak kao kairos i hrabro djelovati u skladu s tim, u stilu apostola”, stoji u priopćenju.
“Nismo i ne možemo biti neutralni”, nastavili su kardinali. „Potrebno je pomno provjeravati činjenice, proročanski osuđivati, čak i riskantno, nepravde, te naviještati naša načela i vrijednosti, solidarno i pastoralno prateći narod, zadatak koji nije lak, ali je potreban.“
Venezuelanci su glasovali na napetim izborima za koje je tvrdio oporbeni kandidat Edmundo González, bivši diplomat čija je kampanja ukazivala na izlazne ankete i rezultate prikupljene iz biračkih centara kao dokaz njegove pobjede. Ali Nacionalno izborno vijeće – prepuno Madurovih pajtaša – proglasilo je predsjednika pobjednikom s 51% glasova u usporedbi s 44% koliko je dobio Gónzalez, ali nije iznijelo dokaze.
Opozicija je nakon toga objavila popise glasova iz 79% biračkih centara koji pokazuju da je González dobio više nego dvostruko više glasova danih Maduru. Međunarodni mediji, uključujući The Associated Press, pregledali su popise i potvrdili nalaze oporbe.
Pristaše oporbe prosvjedovali su na ulicama, što je izazvalo hiperbolične odgovore Madura, poput izgradnje mega zatvora s centrima za preodgoj prosvjednika. Kasnije se hvalio da je 2000 prosvjednika zatvoreno, obećavajući “maksimalnu kaznu”.
U objavi od 5. kolovoza na X, González je zahvalio Franji “za vaše molitve za mir i istinu naše Venezuele”.
Pozivi na dijalog naišli su na užasnutost oporbe koja se godinama neuspješno pogađala s Madurom oko održavanja slobodnih i poštenih izbora i optuživala ga da gubi vrijeme, smatraju analitičari.
“Ljudi su ljuti zbog okvira potrebe za dijalogom kada jasno postoji jak agresor u Madurovoj vladi i pokorena opozicija”, rekao je Will Freeman, suradnik za latinoameričke studije pri Vijeću za vanjske odnose, za OSV News.
Venezuelansko pitanje pokazalo se trnovitim za Franju, koji je izabran samo osam dana nakon što je bivši venezuelanski predsjednik Hugo Chávez — koji je preuzeo vlast 1999. i sukobio se s biskupima zemlje — umro u ožujku 2013.
Pokušaji Vatikana da posreduje u dogovorima između venezuelanske vlade i oporbe pokazali su se opterećujućima na početku njegova pontifikata – prema analitičarima, Madurova strana nije uspjela održati svoj dio sporazuma.
“Katolička crkva u Venezueli je izložena dubokom progonu”, rekao je Geoff Ramsey, viši suradnik za Venezuelu pri Atlantskom vijeću, za OSV News. “(Maduro) smatra crkvu jednom od rijetkih institucija u Venezueli koja ostaje izvan njegove kontrole.”
Oporba u Venezueli bila je nemoćna i potučena unutarnjim sukobima proteklih godina. Ali okupio se oko Marije Corine Machado – koja je bila diskvalificirana iz kandidiranja – dok su birači napuštali vladajuće chaviste, uključujući siromašne, usred rastućeg siromaštva, ekonomskog kolapsa i 8 milijuna sunarodnjaka koji su napustili zemlju.
“Emigracija je razdvojila obitelji i možda najveći mirnodopski ekonomski kolaps u svjetskoj povijesti natjerat će ljude da se suprotstave bilo kojoj vladajućoj vladi”, rekao je Daniel Di Martino, rođeni Venezuelanac i suradnik na Institutu Manhattan. Ono što je novo je da oporba ima dobro organiziranu operaciju.
Biskupske konferencije diljem Latinske Amerike pridružile su se Papi moleći za mir u Venezueli 4. kolovoza.
“Dirnuti smo tjeskobom i tjeskobom koju doživljavaju toliki broj naših sestara i braće koji žude za boljom budućnošću za sebe, svoje obitelji i zajednice”, izjavilo je 2. kolovoza Latinskoameričko biskupsko vijeće, obično nazvano CELAM. izjava. Potičemo ih da nastave moliti Boga, Gospodara povijesti, da osvijetli put Venezuele prema miru, pravdi i općem dobru.
Nadbiskup Carlos Castillo iz Lime slavio je 4. kolovoza posebnu misu za Venezuelce koji žive u Peruu. “Želimo da pravda, mir i demokracija budu osigurani za dobrobit svih. Ozbiljan napad na slobodu i ljudsko dostojanstvo ne može se nastaviti”, rekao je.
“Molim vas, znajte braćo i sestre iz Venezuele, i oni u vašoj zemlji i oni koji su odabrali Panamu za svoj dom, da niste sami”, rekao je panamski nadbiskup José Ulloa u misi slavljenoj 4. kolovoza. “Neka nasilje bude zamijenjeno mir. I neka volja naroda izražena na izborima bude priznata i prihvaćena od svih.”