Povodom 80. obljetnice atomskih bombardiranja Japana 1945. godine, nadbiskup Chicaga koji sudjeluje u hodočašću mira zajedno s drugim poglavarima Crkve u Americi, predvodio je misu u Nagasakiju. Osudio je odluku Sjedinjenih Američkih Država da upotrijebe atomsko oružje tijekom Drugog svjetskog rata, nazvavši je duboko pogrešnom jer je bila izvan okvira međunarodnog prava i katoličkog moralnog nauka, piše Vatican News.
Kardinal Blaise Joseph Cupich, nadbiskup Chicaga, je danas, 7. kolovoza, u Nagasakiju predvodio euharistijsko slavlje povodom obljetnice nuklearnog bombardiranja tog japanskog grada 9. kolovoza 1945. godine. U homiliji tijekom mise vjernicima je pružio razmišljanje o odluci Sjedinjenih Američkih Država da upotrijebi atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki te ju nazvao duboko pogrešnom jer je bila u suprotnosti s temeljnim načelima međunarodnog prava i katoličkog moralnog nauka, posebno u vezi s razlikovanjem između boraca i civila. Nažalost, tijekom barbarstva Drugog svjetskog rata, tradicionalno inzistiranje na nepovredivosti civila počelo se urušavati – objasnio je kardinal misleći na napade požarom na japanske gradove prije atomskih napada i kritizirajući normalizaciju napada na civile u skladu s logikom „totalnog rata“. Hirošima i Nagasaki su, prema njegovim riječima, djelomično odabrani jer su drugi gradovi već bili uništeni, što bi smanjilo psihološki učinak nove vrste oružja. Kardinal Cupich zatim je citirao spise američkog isusovca Johna Forda, koji je još 1944. godine osudio bombardiranja s ciljem uništenja kao moralno neprihvatljiva. Fordovo upozorenje još uvijek odjekuje jer moralna pitanja vezana uz nuklearno odvraćanje ostaju neriješena – napomenuo je čikaški kardinal.
Iako priznaje da se javno mišljenje u Sjedinjenim Američkim Državama promijenilo jer većina građana danas ne odobrava bombardiranja iz Drugog svjetskog rata, kardinal Cupich izrazio je zabrinutost zbog toga što mnogi Amerikanci i dalje prihvaćaju mogućnost upotrebe nuklearnog oružja u današnjim sukobima. Nedavno istraživanje, koje je i sam kardinal spomenuo, pokazuje podršku koje javno mišljenje daje nuklearnim napadima u hipotetskim ratovima, u slučaju da bi takvi napadi spasili živote američkih vojnika. To je pokazatelj da spremnost američke javnosti u posezanju za nuklearnim oružjem i namjernim ubijanjem stranih civila nije toliko promijenjena od 1945. godine, kako su naprotiv tvrdili mnogi znanstvenici. Stoga je ukazao na potrebu da se ponovno utvrdi stajalište crkvene tradicije o pravednom ratu koje bi, po njegovom mišljenju, moralo biti ukorijenjeno u moralnom odgoju i solidarnosti, a ne u strateškim kalkulacijama. Kardinal se također osvrnuo na važnost cjelovitog razoružanja, pojma koji je razvio Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, a koji zahtijeva suočavanje s društvenim, gospodarskim i ekološkim temeljima mira.
Kardinal Cupich je dodao također da upotreba prijetnji, koja je bit strategije nuklearnog odvraćanja, nikada neće dovesti do mirnog suživota među narodima koji bi potom mogao stvoriti etiku nadahnutu solidarnošću, istinskim razvojem i ljudskim pravima. Nadalje je upozorio na iluziju istinskog mira koju stvara neugodna stvarnost naoružanih zastoja među državama, ističući nedavne geopolitičke napetosti s Iranom i Sjevernom Korejom kao dokaz stalne opasnosti koju predstavljaju nuklearna oružja.
Budući da Sjedinjene Američke Države, zajedno s Rusijom, ostaju dvije najveće nuklearne sile na svijetu, američki kardinal je ukazao na posebnu odgovornost koju ima njegova zemlja. „Sjedinjene Američke Države moraju težiti izgradnji međunarodnog poretka utemeljenog na nenuklearnim osnovama“, potaknuo je pozivajući na novo zalaganje za smanjenje naoružanja i odbacivanje neoizolacionizma. Kardinal Cupich je zaključio homiliju odajući počast Hibakushima – preživjelima u atomskim bombardiranjima – čiji su proročki glasovi desetljećima bili glasnici mira, te koji i dalje moraju nadahnjivati napore za okončanje nuklearne utrke u naoružanju. „Čovječanstvo se mora zalagati za okončanje utrke u nuklearnom naoružanju jer to je utrka koju nitko ne može stvarno dobiti, ali koju milijuni ljudi mogu stvarno izgubiti“, zaključio je čikaški nadbiskup. (kta/rv)
