Nadbiskup Miamija osudio Bidena zbog ‘nesavjesne’ deportacije haićanskih izbjeglica
Europa

Nadbiskup Miamija osudio Bidena zbog ‘nesavjesne’ deportacije haićanskih izbjeglica

Washington, DC Newsroom, 29. travnja 2024. / 14:00

Nadbiskup Thomas Wenski iz Miamija kritizira predsjednika Joea Bidena zbog ponovne deportacije haićanskih izbjeglica, koju je nazvao “nesavjesnom”.

Nakon što je prvo dao svoje snažne izjave u intervjuu za OSV vijestinadbiskup Miamija udvostručio je svoju kritiku Bidena, a istovremeno je pozvao SAD da produži opći privremeni zaštitni status svim migrantima s Haitija u SAD-u

“Ono što je predsjednik Biden učinio je nesavjesno kada pomislite na činjenicu da je deportirao više od 28.000 Haićana natrag na Haiti u posljednje tri godine, u vrijeme kada je Haiti bio u političkom, društvenom i gospodarskom slobodnom padu”, rekao je nadbiskup CNA. “Ako kuća gori, ne tjerate ljude da trče natrag u kuću koja gori.”

Također je kritizirao guvernera Floride Rona DeSantisa zbog povećanje prisutnosti državnih dužnosnika u južnoj Floridi kako bi sve Haićane koji stignu brodom preusmjerili natrag u njihovu domovinu.

“O njima govore kao o invazivnoj vrsti, [when] oni su ljudska bića,” žalio se Wenski.

Što se događa na Haitiju?

Haiti je mala karipska nacija koja posljednjih nekoliko godina pati od političke nestabilnosti. Trenutačno se zemlja suočava s raširenim kriminalom, nasiljem i nestašicom hrane nakon dugotrajnog pada vlade.

Glavni grad Haitija, Port-au-Prince, utonuo je u kaos u posljednjih nekoliko mjeseci. S raširenim nedostatkom hrane, zdravstvene zaštite i pitke vode, između ostalih potreba, vlada je uglavnom bila nesposobna kontrolirati kriminalne elemente u glavnom gradu i diljem zemlje.

U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda informiranjeMaria Salvador, voditeljica misije UN-a na Haitiju, posvjedočila je da je “nemoguće precijeniti povećanje aktivnosti bandi u Port-au-Princeu i šire, pogoršanje stanja ljudskih prava i produbljivanje humanitarne krize. ”

Prema Ujedinjenim narodima od 22. travnja izvješće, otprilike 2500 ljudi je ubijeno ili ozlijeđeno na Haitiju u prvom kvartalu ove godine. Otprilike polovica stanovništva — više od 5 milijuna ljudi — gladuje, dok su stotine tisuća raseljene.

Usred kaosa bilo je pljački domova i bolnica, kao i otmica redovničke sestre, braća, svećenici i drugi nevini namjernici. Biskup Pierre-André Dumas iz katoličke biskupije Anse-à-Veau bio je ozlijeđen u eksploziji u Port-au-Princeu 18. veljače.

Unatoč svemu tome, američka imigracijska i carinska služba nastavila je s deportacijama ilegalnih migranata s Haitija ranije ovog mjeseca nakon što je proteklih mjeseci privremeno pauzirala uklanjanja. Glasnogovornik Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS) potvrdio je za CNA da su vlasti dosad vratile otprilike 50 haićanskih državljana.

Glasnogovornik je također rekao za CNA da se “pojedinci uklanjaju samo ako se utvrdi da nemaju pravnu osnovu za ostanak u Sjedinjenim Državama.”

Napominjući da DHS “nadzire situaciju na Haitiju i blisko koordinira sa State Departmentom i međunarodnim partnerima”, glasnogovornik je rekao da su “sva neregularna migracijska putovanja, osobito pomorski, iznimno opasna, neoprostiva i često rezultiraju gubitkom života .”

“Politika SAD-a je vratiti nedržavljane koji ne uspostave zakonsku osnovu za ostanak u Sjedinjenim Državama”, nastavio je glasnogovornik. “DHS će nastaviti provoditi američke zakone i politiku u cijelom Floridskom tjesnacu i karipskoj regiji, kao i na jugozapadnoj granici.”

Nadbiskup Miamija odgovara

Područje Miamija ima najveća populacija Haitija u zemlji. Kao župnik, Wenski je rekao da je naučio slaviti misu na haićanskom kreolskom.

Prema nadbiskupu, Haićani čine bitan dio Crkve u Miamiju, s najmanje 13 haićanskih katoličkih crkava i desetak haićanskih svećenika u nadbiskupiji. Pohvalio je odanost Haićana njihovoj vjeri, rekavši da “postoji mnogo zvanja”, s haićanskim svećenicima koji služe Crkvi diljem istočne obale.

Wenski je rekao da “postoji nedosljednost u primjeni zakona” i “ponekad nema rime ili razloga iza nekih američkih postupaka”.

On tvrdio je da uklanjanje od strane savezne vlade krši dijelove međunarodnog prava koje su SAD potpisale, naime “načelo non-refoulementa”, koje zabranjuje uklanjanje izbjeglica ako im to predstavlja stvarnu opasnost od nepopravljive štete, mučenja, zlostavljanja , ili druga ozbiljna kršenja ljudskih prava.

Wenski je pozvao Bidena da produži privremeni zaštitni status za sve migrante s Haitija “bez obzira na to kako su stigli”.

“Hoćete li sada narediti ljudima da se vrate u zemlje odakle su došli? A što ako se uvjeti u zemljama nisu promijenili? Možeš li to stvarno učiniti?” upitao.

Produljenjem privremenog zaštitnog statusa i dopuštanjem haićanskim migrantima da legalno žive i rade u SAD-u, Wenski je rekao da to “ne samo da pomaže Haićanima, već i svima ostalima” jer “to znači da oni doprinose svojim porezima, oni su uplaćivati ​​u socijalno osiguranje, i tako dalje, i tako dalje.”

Stručnjak za imigraciju se ne slaže

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Andrew Arthur, katolik, bivši imigracijski sudac i stalni pravni i politički suradnik u Centru za imigracijske studije, rekao je za CNA da, iako razumije Wenskijevo stajalište o ovom pitanju, vjeruje da su deportacije etička stvar.

Arthur je rekao da može “dispozitivno” potvrditi da su sve nedavne deportacije haićanskih migranata od strane Bidenove administracije u potpunosti u skladu s američkim i međunarodnim pravom.

Prema Arthuru, Haićani još uvijek mogu iskoristiti nekoliko drugih pravnih putova za utočište u SAD-u, kao iu mnogim drugim američkim zemljama. Rekao je da je 168.000 migranata s Haitija legalno ušlo u zemlju od siječnja 2023. kroz poseban humanitarni program uvjetnog otpusta koji je dostupan Kubancima, Haićanima, Nikaragvancima i Venezuelancima.

Objasnio je da su jedini migranti s Haitija koje je Bidenova administracija deportirala ljudi koji su ili počinili zločine ili ilegalno ušli u zemlju. Što se tiče načela zabrane vraćanja, Arthur je rekao da Bidenova administracija deportira samo migrante za koje je utvrđeno da nisu u opasnosti od progona ili mučenja u svojoj zemlji.

Po Arthurovom mišljenju, vraćanje ilegalnih migranata s Haitija je moralni odgovor, budući da bi nečinjenje toga potaknulo još veći broj ljudi da pokušaju ilegalno prijeći u SAD na putovanju za koje je rekao da rezultira nebrojenim smrtima i traumama, posebno za djece migranata.

“Otprilike dvije trećine svih tih migranata [coming illegally] su napadnuti na putu za Sjedinjene Države”, rekao je. “To je izuzetno opasan proces i želimo odvratiti ljude od toga. To je moralna strana ovoga. Ne želimo da se dovedu u opasnost.”

Biskupska konferencija tek treba dati svoje mišljenje

U vrijeme objave, Konferencija katoličkih biskupa SAD-a nije odgovorila na CNA-ov zahtjev za komentar o Wenskijevim izjavama. Međutim, biskupi su prethodno pozvali međunarodnu zajednicu i američku Crkvu na solidarnost s narodom Haitija.

U Izjava od 15. ožujkabiskup Elias Zaidan, voditelj maronitske eparhije Naše Gospe od Libanona i predsjednik Odbora za međunarodnu pravdu i mir američkih biskupa, rekao je: „Srdačno se pridružujem našem Svetom Ocu papi Franji u njegovom izražavanju brige i potpore za narod u Haitija i koji nas je nedavno pozvao da molimo za ljude ove zemlje po zagovoru Gospe od Neprekidne Pomoći, zaštitnice Haitija, da nasilje prestane, a mir i pomirenje u zemlji budu ostvareni uz potporu međunarodne zajednice.”

Peter Pinedo

Peter Pinedo je dopisnik DC-a za CNA. Diplomirao je na Franjevačkom sveučilištu, Peter je prethodno radio za Texas Right to Life. On je prvi poručnik u rezervi američke vojske.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

FOTOGRAFIJE: Dok katolici ulaze u Veliki tjedan, pravoslavne crkve počinju Veliku korizmu u Svetoj zemlji

Katoličke vijesti

Kolumbijski katolički kapelan: Prosvjede u kampusu potakli su ‘eksplicitno komunistički’ autsajderi

Katoličke vijesti

Katolici koji sudjeluju u euharistijskom hodočašću, Kongres mogu dobiti plenarne oproste

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti