ĐAKOVO (TU) – „Pridružimo se i mi Blaženoj Djevici Mariji, sv. Josipu i svima onima koji su došli u betlehemsku štalicu pokloniti se novorođenome Djetetu Isusu, pokajmo se radi svojih grijeha i propusta koji nas čine nedostojnima zajedništva s njim i poklonimo mu svoje povjerenje, kako bi se u našem srcu nastanili mir i radost, koje nam samo on može dati, jer mir i radost srca su plod dara njegove ljubavi, milosrđa i oproštenja“ – rekao je u uvodu u misno slavlje svetkovine Marije Bogorodice đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, u srijedu na Novu godinu, 1. siječnja 2025. u đakovačkoj katedrali.
U koncelebraciji su bili: pomoćni biskup Ivan Ćurić; katedralni župnik Ivan Lenić; kanonici Luka Strgar i Luka Marijanović; tajnik Nadbiskupskog ordinarijata Marko Obradović i Stjepan Maroslavac. Pjevanje su predvodili članovi Mješovitog katedralnog zbor predvođeni mo. Ivanom Andrićem i uz orguljsku pratnju mo. Vinka Sitarića.
Nadbiskup Hranić je homiliju započeo riječima: „Na početku nove građanske godine jedni drugima izričemo ljudsku riječ zajedništva i solidarnosti te iskrene, dobronamjerne i plemenite želje. Dok to činimo kao Crkva istodobno upiremo pogled prema Djetetu što su ga pastiri našli da pred Marijom i Josipom leži u jaslama. Želeći jedni drugima i svakom čovjeku na kugli zemaljskoj dobro, radost, zdravlje i uspjeh te uspješnu novu 2025. godinu, mi si u ovoj svetoj jubilejskoj godini istodobno posvješćujemo da je upravo to božansko dijete jamstvo pravoga dobra i uspjeha te istinske dobrobiti za čitav ljudski rod.“
Podsjetio je nadbiskup Đuro da je Nova godina i Svjetski dan mira koji se u Crkvi obilježava već 58 godina te da je papa Franjo za taj dan uputio svoju poruku i čestitku naslovivši ju „Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj daj“. Zatim je nadbiskup tumačio pojedine dijelove papine poruke naglasivši da papa u poruci polazi od činjenice da kao Crkva 2025. godinu slavimo kao svetu jubilejsku godinu koja potječe iz drevne židovske tradicije.
„U osluškivanju vapaja ugroženog čovječanstva“ je naslov prvoga dijela poruke u kojem papa poziva na osluškivanje očajničkog vapaja za pomoć pri tom misleći na različite socijalne i društvene nejednakosti, nehumano postupanje s migrantima, uništavanja okoliša radi profita i zarade, pomutnje izazvane dezinformacijama, odbijanje dijaloga i financiranje vojne industrije. Nadalje papa naglašava da bi se raskinulo okove nepravde i naviještalo Božju pravdu potrebna je svjetonazorska ili kulturna promjena koja se sastoji u čvrstom shvaćanju i uvjerenju svih da je sve što imamo Božji dar. Zato svatko od nas treba biti prije svega ispunjen zahvalnošću Stvoritelju i Darovatelju svega, jer kad mi ljudi zanemarimo svoj odnos s Bogom, tada nestaje i naša zahvalnost.
Papa u poruci za Svjetski dan mira govori i o dugovima siromašnih zemalja te podsjeća da nas je Isus stoga, učio moliti „Oče naš“ i u istoj molitvi „otpusti nam duge naše“ (Mt 6,12) te u svjetlu jubilejske godine poziva međunarodnu zajednicu da poduzme mjere za otpis vanjskog duga, priznajući postojanje ekološkog duga između Sjevera i Juga te govori da je to poziv na solidarnost, ali prije svega na pravednost. Papa moli i poziva da se određeni postotak novca, koji se koristi za naoružanje, redovito odvaja za uspostavu Globalnog fonda za definitivno iskorjenjivanje gladi i olakšavanje obrazovanja djece i mladih u najsiromašnijim zemljama usmjerenima na promicanje održivog razvoja i borbu protiv klimatskih promjena.
Svoje pismo Papa zaključuje naglašavajući da će se potrebna kulturna i strukturalna promjena dogoditi kad konačno svi priznamo da smo djeca jednog Oca i priznamo da smo svi njegovi dužnici, ali i da smo potrebni jedni drugima i da smo dužnici jedni drugih“ (Fratelli tutti, 35).
Ali Isus u molitvi Očenaša, nakon što smo zamolili Oca da nam oprosti grijehe, donosi i vrlo zahtjevne riječi: „oprosti nam duge naše kao što i mi otpuštamo dužnicima svojim“ (usp. Mt 6,12). Da bismo drugima oprostili i dali im nadu, potrebno je da ponajprije mi sami budemo ispunjeni tom istom nadom, odnosno plodom našeg iskustva Božjeg milosrđa, da ukinemo smrtnu kaznu gdje ona još postoji, da volimo svoj život i poštujemo tuđi, te da s nadom i pouzdanjem u Boga gledamo u budućnost, jer bez nade i povjerenja u Boga i u ljude teško da će se u srcima mladih javiti želja za rađanjem novog života, tumačio je nadbiskup Hranić papinu poruku.
Homiliju je nadbiskup Đuro zaključio riječima: „Zajedno s Papom Franjom i ja nam svima želim da 2025. godina bude godina u kojoj će rasti mir! Onaj istinski i trajni mir, kojega Bog daruje srcu koje nije proračunato, koje pobjeđuje sebičnost i ne oklijeva prepoznati se dužnikom prema Bogu te je, stoga, spremno opraštati dugove koji opterećuju druge. Želim nam u ovoj novoj godini svima taj mir u srcu, koji je plod našega povjerenja u Boga i koji zato nadilazi tjeskobu glede budućnosti te se nada da svaka osoba koju susrećemo može biti izvor za izgradnju boljeg svijeta. S takvim mirom u srcu neka vam je svima blagoslovljena i radosna nova godina.“ Tiskovni ured
