Tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama posjetio je Kubu povodom 90. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i te karipske zemlje. Vatikanska diplomacija, rekao je nadbiskup citirajući papu Lava XIV., izraz je samoga katolištva Crkve i potaknuta je pastoralnom hitnošću koja ju potiče da pojača svoje evanđeosko poslanje u službi čovječanstva, piše Vatican News.
Nemojte se bojati otvoriti svoje srce Kristu. Dopustite da On uđe u vaš život, vašu obitelj, društvo, kako bi tako sve bilo obnovljeno – te riječi svetoga Ivana Pavla II., koje je izgovorio 1998. tijekom apostolskog posjeta Havani, citirao je nadbiskup Paul Richard Gallagher, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, u govoru održanom 5. lipnja na jednoj konferenciji, u okviru trodnevnoga posjeta Kubi. Bila je to prilika – povodom 90 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Kube i deset godina nakon apostolskog posjeta pape Franje – kako bi se ponovno potvrdilo da sve aktivnosti Svete Stolice, utemeljene na snazi kršćanske poruke, imaju odjek i u društvu, što se može shvatiti kao poziv na rad u korist ljudskog dostojanstva.
Prema aktivnoj solidarnosti
Stoga je potrebno zaštititi temeljna prava i slobode čovjeka koji je – podsjetio je nadbiskup Gallagher – ‘biće prema’ i ‘biće za’ zajedništvo i otvorenost prema drugomu, bez isključivanja. Čovjek je naturaliters socialis – istaknuo je – on je biće u potrebi, u smislu da na svim razinama, gospodarskoj, političkoj, društvenoj i transcendentnoj, nije u stanju pronaći u sebi sve elemente za svoj razvoj, a to zahtijeva stalnu suradnju kako bi živio. Te potrebe privlače čovjeka prema društvu i državi.
Prema riječima nadbiskupa Gallaghera, ta društvena ljubav treba biti alternativa sebičnosti, iskorištavanju i nasilju; treba biti svjetlo svijeta čija bi vizija mogla biti stalno zasjenjena prijetnjama rata, gospodarskim i društvenim iskorištavanjem te kršenjem ljudskih prava; ona mora voditi do aktivne solidarnosti sa svima koji žele promicati pravednost i mir u svijetu. Tajnik za odnose s državama potom je citirao papu Lava XIV. kako bi podsjetio da je vatikanska diplomacija zapravo izraz samoga katolištva Crkve, potaknutoga pastoralnom hitnošću koja ju potiče da intenzivira svoje evanđeosko poslanje u službi čovječanstva.
Potraga za mirom
Želju za mirom, “razoružanim i razoružavajućim mirom” kako je istaknuo Papa, nadbiskup Gallagher je izrazio identificirajući neke elemente koje diplomacija treba kako bi širila mir, među kojima je spomenuo pomirenje, istinu, dijalog, pravednost, solidarnost i traženje razoružanja. Zaštita prava također je nužna osnova za zajednički život i ostvarenje mira. Počevši od zaštite obitelji i života koja se – napomenuo je nadbiskup ponovno citirajući papu Lava XIV. – može postići prije svega ulaganjem u obitelj, utemeljenu na stabilnoj vezi između muškarca i žene, tako malenoj, ali najistinskijoj i najstarijoj zajednici od bilo koje druge.
Vjerska sloboda za društvenu koheziju
Odgovor na transcendentalnu dimenziju čovječanstva – napomenuo je potom tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama – nalazi se u poštovanju i promicanju njegovoga temeljnog prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. U tom kontekstu – primijetio je nadbiskup – vjerska sloboda ima temeljnu ulogu u promicanju općeg dobra. Prepoznajući duhovnost pojedinaca i poštujući njihovu vjersku slobodu, te dopuštajući svakoj osobi da slijedi svoja vjerska uvjerenja, svatko od nas može ispuniti svoju dužnost prinosa dobrobiti svih i vlastitih društvenih skupina. To u konačnici potiče skladnije i prosperitetnije društvo.
Kao što je papa Franjo napisao u enciklici Fratelli tutti, kada se niječe transcendentno dobro ljudske osobe, prevladava sila moći i svatko teži maksimalnom iskorištavanju sredstava koja mu stoje na raspolaganju kako bi nametnuo vlastite interese ili vlastito mišljenje, ne poštujući prava drugih. Nadbiskup Gallagher je na kraju istaknuo temeljno načelo: „Vjerska sloboda nije samo ljudsko pravo, nego također transcendentan i praktičan način prevladavanja podjela, promicanja dijaloga i stvaranja mirnije i skladnije globalne zajednice. To je temeljni stup u izgradnji uključivih i skladnih društava te ima bitnu ulogu u promicanju i zaštiti društvene kohezije – istaknuo je nadbiskup Gallagher.
Spomen na oca Félixa Varelu
Nadbiskup je na kraju citirao riječi povijesnoga lika za Crkvu na Kubi, časnoga slugu Božjega svećenika Félixa Varele (1788.-1853.), prema čijim riječima “postoji samo jedna nesreća, a to je odvojiti se od Boga”. Tako je nadbiskup Gallagher definirao diplomaciju Svete Stolice kao “diplomaciju nade” koja nas, daleko od toga da upada u pesimistično tumačenje stvarnosti koja nas okružuje, poziva da u tim situacijama vidimo izazove koje možemo prevladati ako svatko učini svoj dio. (kta/rv)
