Misno slavlje u spomen 120. obljetnice smrti biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u utorak, 8. travnja u katedrali sv. Petra u Đakovu predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije, prenosi IKA.
U koncelebraciji su bili pomoćni biskup Ivan Ćurić, katedralni župnik Ivan Lenić, kanonik Luka Marijanović, kancelar Nadbiskupskog ordinarijata Dario Hrga, poglavari Bogoslovnog sjemeništa Davor Senjan i Stjepan Matezović te tajnik Nadbiskupskog ordinarijata Marko Obradović.
U uvodu u misno slavlje nadbiskup je podsjetio na 120. obljetnicu smrti biskupa Strossmayera, jednoga od najvećih i najuglednijih biskupa na biskupskoj stolici u Đakovu, na 220. obljetnicu njegova rođenja i 175. obljetnicu njegova biskupskog ređenja te je pozvao na molitvu za toga velikog sina biskupije.
U homiliji je nadbiskup Hranić govorio o biskupu Strossmayeru koji je rođen u Osijeku od oca Austrijanca i majke Hrvatice. Vjera u Isusa Krista i ljubav prema hrvatskom narodu dvije su odrednice koje definiraju čitav njegov život i djelo, njegov identitet, sva njegova nastojanja, njegovu biskupsku službu, stavove te svo njegovo društveno i političko kulturno i mecenatsko djelovanje, rekao je nadbiskup.
U homiliji je govorio o Strossmayerovim mislima i stavovima izrečenim na otvorenju Akademije znanosti i umjetnosti 1867. gdje je biskup Strossmayer govorio o odnosu križa i znanosti predstavljajući Raspetoga ne samo kao temelj bogoštovlja nego i života, istine i znanosti. Za mudrost je potrebna izvanredna poniznost, a osobito zatajenje sebe samoga, zatim ljubav i velikodušnost koja je za pravdu i istinu, za opći spas spremna dragovoljno žrtvovati sve što ima pa i vlastiti život. O propasti naroda i država biskup Strossmayer je rekao da se to događa zbog prevelike sebičnosti, strasti i požuda, neznanja zapaliti se za ideale, neznanja ohrabriti se za mnoge žrtve, itd. Biskup Strossmayer je bio izvrstan pastir i prosvjetitelj, biskup i vizionar. Čovjek koji je iskreno ljubio svoj narod i znanje, bio zauzet, koji je za dobrobit svoga naroda živio čitavim svojim srcem i bićem, ustvrdio je nadbiskup Hranić.
O životu i djelu biskupa Strossmayera nadbiskup je ustvrdio da je tijekom 55 godina bio na čelu biskupije i dao joj suvremeni lik, izgradio velebnu katedralu, izgradio 13 novih župnih i 50-ak filijalnih crkava u biskupiji, otvorio dječačko sjemenište u Osijeku, poticao osnutak vjerničkih društava, obnavljao marijanska svetišta, sagradio zgradu današnjeg KBF-a u Đakovu, u Đakovo doveo Milosrdne sestre sv. Križa, utemeljio biskupijsku tiskaru, pokrenuo dvotjednik Glasnik biskupija Bosanske i Srijemske današnji Vjesnik, pastoralno unaprijedio biskupiju, pisao svoja glasovita pastirska pisma te u ono vrijeme 5 do 10 puta obišao sve župe svoje biskupije…Na Prvom hrvatskom katoličkom sastanku u Zagrebu 1900. održao je govor u kojemu je među prvima snažno istaknuo ulogu žene u Crkvi i u društvu.
Homiliju je nadbiskup završio pozivom na molitvu za nove pastire, gorljive i zauzete vizionare poput biskupa Strossmayera.
Poslije misnoga slavlja, nadbiskup, pomoćni biskup, svećenici i sav narod okupljen u katedrali spustili su se u kriptu moleći za biskupa Strossmayera na njegovu grobu. (kta/ika)
