Banjolučki biskup mons. Željko Majić, u četvrtak 24. travnja, u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure, predvodio je svetu misu zadušnicu za preminuloga papu Franju. Zajedno s biskupom suslavili su: msgr. Franjo Komarica, biskup u miru; msgr. Karlo Višaticki, generalni vikar i još deset svećenika Banjolučkoga dekanata.
Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor pod vodstvom gospođice Renate Boras.
Na početku sv. mise biskup je Majić, pozdravljajući koncelebrante i nazočne vjernike, rekao da ovom Euharistijom, u trajnoj zahvalnosti svemogućemu Bogu na svim milostima, želimo izraziti zahvalnost i papi Franji za sve dobro koje je učinio Crkvi Kristovoj kroz punih 12 godina papinske službe te pozvao sve nazočne da ne posustanu u molitvi za vječni mir duše pok. Pape.
Propovijed biskupa Željka donosimo u cijelosti:
Preuzvišeni biskupe Franjo,
Braćo svećenici i redovnici,
sestre redovnice, dragi vjernici.
Prvoga dana u tjednu, tj. u nedjelju, Marija Magdalena i druge žene našle su otvoren grob u kojemu su povoji bili složeni, ali tijela Isusova u njemu ne bijaše. Tada su čule, moglo bi se čak reći i prijekorne, riječi: „Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu kako reče!“ (Lk 24,5). Toga je dana cijela Crkva slavila svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova, što je zalog i našega uskrsnuća i temelj naše vjere. To na najbolji način tumači sv. Pavao u Poslanici Korinćanima kada kaže: „Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša“ (1 Kor 15,17).
Na uskrsni ponedjeljak, s ne malim iznenađenjem sustiže nas tužna vijest o smrti pape Franje; da se svidjelo dobromu Bogu brata našega, papu Franju, s ovoga svijeta pozvati k sebi. Velim s ne malim iznenađenjem, jer, iako smo znali da u tijelu teško pati i cijelu smo korizmu molili za njegovo ozdravljenje, na sam dan Uskrsa vidjeli smo ga duhom ojačana, kako radost Uskrsa dijeli s okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra te svima nazočnima u Gradu, ali i u Svijetu (Urbi et Orbi) podjeljuje apostolski blagoslov. Apostol mira čestita Uskrs: Cari fratelli e sorelle, buona Pasqua – Draga braćo i sestre, sretan Uskrs! Stoga, u snazi vjere da će Krist uskrsli preobraziti i naša bijedna tijela i suobličiti ih slavnomu Tijelu svomu, u ovoj sv. Misi, preporučujemo Svetog Oca papu Franju Gospodinu da ga primi u svoj mir i tijelo mu uskrisi u posljednji dan. I kao što je on nama svima zaželio sretan Uskrs, tako i mi želimo, i u ovoj sv. Misi molimo, sretan susret s Kristom uskrslim, kojemu ovdje na zemlji, punih 12 godina, kao Papa bijaše sluga dobri i vjerni.
Kratak životopis
Jorge Mario Bergoglio rođen je 17. prosinca 1936. u Buenos Airesu, u Argentini; 11. ožujka 1958. godine pridružio se Družbi Isusovoj (Isusovci), a 13. prosinca 1969. godine zaređen za svećenika. Kao svećenik i redovnik obnašao je više službi kako u svome Redu tako i u pastoralu vjernika: odgojitelj, duhovnik i ispovjednik, profesor, rektor, župnik i provincijal.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 20. svibnja 1992. pomoćnim biskupom Buenos Airesa, a 27. lipnja iste godine primio je u katedrali u Buenos Airesu sveti red biskupstva. Kao svoj biskupski moto poslužio se Isusovim izborom apostola Mateja: „Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka, zvanog Matej“ (Mt 9,9), imajući milosrđa izabra ga (miserando atque eligendo – riječi su sv. Bede Časnoga). Nadbiskupom koadjutorom Buenos Airesa imenovan je 3. lipnja 1997., a 28. veljače 1998., nakon smrti kardinala Quarracina, preuzima službu nadbiskupa Buenos Airesa te postaje primas Argentine i ordinarij za katolike istočnog obreda u Argentini.
Isti papa, sv. Ivan Pavao II., uvrstio ga je u Zbor kardinala na konzistoriju 21. veljače 2001. U listopadu iste godine imenovan je glavnim izvjestiteljem za 10. redovitu opću skupštinu Biskupske sinode, koja je obrađivala biskupsku službu u Crkvi. Od 2005. do 2011. bio je predsjednik Argentinske biskupske konferencije.
Nakon što je papa Benedikt XVI. 28. veljače 2013. godine podnio ostavku, kard. Bergoglio izabran je za njegova nasljednika 13. ožujka. Kao Papa uzeo je ime Franjo, u čast sv. Franje Asiškoga.
U službi Kristova namjesnika i Petrova nasljednika, vršeći svoju papinsku službu, izdao je više enciklika[1], apostolskih konstitucija[2], apostolskih pobudnica[3] i knjiga[4].
Za mnoge, vrhunac njegova papinstva u povijesti Crkve od Drugoga vatikanskoga koncila jest Sinoda o sinodalnosti koju je sazvao 4. listopada 2023. i koja je završila 27. listopada 2024. godine.
Tijekom svoga pontifikata papa Franjo poduzeo je ukupno 47 apostolskih putovanja u 66 različitih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, 6. lipnja 2015. godine. Još uvijek nam je u živom sjećanju svečana sv. Misa koju smo s Papom slavili na koševskom stadionu u Sarajevu kao i, među ostalim svjedočanstvima, svjedočanstvo našega svećenika pok. Zvonimira Matijevića u sarajevskoj katedrali Presvetog Srca Isusova. Vlč. Matijević je za vrijeme posljednjega rata proživljavao, i Bogu hvala preživio, strašne muke kojima je bio izložen u kninskom zatvoru. Bio je to uistinu dirljiv susret i zagrljaj svećenika mučenika i Vrhovnog svećenika.
Apostol mira
Među mnogim svojim nastojanjima, papa Franjo bio je nepokolebljiv zagovornik i promicatelj kulture dijaloga s drugim kršćanskim zajednicama i religijskim tradicijama. Njegovi napori bili su usmjereni na promicanje trajnog mira, bratstva i suglasja diljem svijeta. Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini pozivajući nas da molimo za vječni pokoj Svetoga Oca, u papi Franji gleda svijetli primjer duhovnog i moralnog vodstva, osobe koja promiče mir, nadu, pravednost, slobodu i solidarnost među narodima i nacijama, neumornog radnika za svijet ispunjen bratskom ljubavlju, prihvaćanjem i suosjećanjem, svijet oslobođen ratova i nepravdi, osobito u korist najslabijih i nezaštićenih. Mnogi ljudi dobre volje, kaže se u priopćenju Nuncijature, neovisno o svojim osobnim, kulturnim, političkim ili vjerskim uvjerenjima, pamtit će preminulog Papu kao vođu moralne savjesti u svijetu.
Pa i njegova posljednja uskrsna poruka bio je vapaj za mir u srcima, mir u svijetu. Ne mir koji svijet daje, nego onaj pravi istinski – pravedni mir koji dolazi od Boga, koji je Mir Krista Uskrsloga – Kneza mira. U vapaju i molitvi za mir nije zaboravio, kako se u poruci izrazio, zapadni Balkan, tj., nas, pozivajući sve na mir i slogu. I u završnim riječima duhovne oporuke, Papa navodi kako je svoju patnju u posljednjem razdoblju života prikazivao Gospodinu za mir u svijetu i bratstvo među narodima. Kriste, budi naš Mir i daruj mir sluzi svomu papi Franji.
Brižni otac siromaha
Posebnu brigu i ljubav pokazivao je prema siromašnima i napuštenima. Zato danas, dok slavimo ovu sv. Misu za spas njegove duše, naša nada u vječni spas temelji se na riječima Isusa Krista koji reče: „Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni“ (Mt 25,34-36). Jer Sveti Otac, papa Franjo, uistinu bijaše čovjek, svećenik, biskup i papa koji je u gladnima, žednima, golima, oboljelima, strancima i utamničenima prepoznavao samoga Krista. Zato i vjerujemo da će ga i sam Krist prepoznati i među blagoslovljene Oca svoga i Oca našega u kuću Očevu primiti.
No, draga moja braćo i sestre, ova sv. Misa jest Misa zadušnica, molitva da predobri Bog bude milosrdan sluzi svomu koga je po milosrđu izabrao i uvede ga u prostranstva svjetlosti i mira. Nije li nas, upravo svjestan da svatko, pa i Sveti Otac, može upasti u grijeh, pozivao da molimo za njega. I on je svaki dan u sv. Misi prije sv. Pričesti molio: „Gospodine Isuse Kriste… ne dopusti da se ikada odijelim od tebe!“ A u svojoj oporuci moli da „Gospodin podari zasluženu nagradu onima koji su ga voljeli i koji će nastaviti moliti za njega“.
Molimo, draga braćo i sestre, Krista uskrsloga, Nadu našu, koja ne razočarava da „on koji je ušao u grob našega grijeha, došao do najudaljenije točke na kojoj smo se bili izgubili, prošao kroz pomutnju naših strahova, ponio teret naših nevolja i iz najtamnijih ponora naše smrti probudio nas na život“ (papa Franjo), podari život vječni sluzi svomu papi Franji, a sve nas obdari svojim svetim mirom kako bismo živeći u ljubavi jednoć i mi prispjeli u zajedništvo onih koji, prošavši kroz nevolje mnoge, opranih i ubijeljenih haljina u krvi Jaganjčevoj stali pred prijestolje Božje i služili mu dan i noć u vječnom hramu njegovu. Amen.
[1] Lumen fidei (29. lipnja 2013.), Laudato si’ (24. svibnja 2015.), Fratelli tutti (3. listopada 2020.) i Dilexit nos (24. listopada 2024.))
[2] Pascite gregem Dei koje mijenjaju neke norme Zakonika kanonskog prava (23. svibnja 2021.) i Praedicate Evangelium o reformi Rimske kurije (19. ožujka 2022.)
[3] Evangelii Gaudium (24. studenoga 2013.), Amoris laetitia (19. ožujka 2016.), Gaudete et exsultate (19. ožujka 2018.), Christus vivit (25. ožujka 2019.), Querida Amazonia (2. veljače 2020.), Laudate Deum (4. listopada 2023.), C’est la confiance (15. listopada 2023.), Dignitas infinita (8. travnja 2024)
[4] Život: Moja povijest u Povijesti (19. ožujka 2024.) i Nadaj se (14. siječnja 2025.).
