Sićušne mikroskopske čestice plastike pronađene u poljoprivrednim tlima imaju negativne učinke i na metabolizam biljke i na ciklus dušika.
Nedavno objavljena studija o učincima mikro i nanoplastike taložene u tlu na rast biljaka otkrila je da imaju negativan učinak na proizvode. Studiju su proveli Luigi Lucini i Mark Trevisan, s odjela za hranu i znanosti o okolišu milanskog Katoličkog sveučilišta Svetog Srcaa objavljeno u časopisu Plant Physiology and Biochemistry.
Prema Vijestima Novestudija je pokazala da prisutnost mikroskopskih čestica plastike u tlu može ugroziti metabolizam biljke i ciklus dušika. Potonji je proces kojim se dušik biokemijski mijenja u više kemijskih oblika dok kruži različitim ekosustavima. To je vrlo važan proces za održavanje bioraznolikosti i ishranu usjeva.
Dok utjecaj plastičnih čestica na vodene okruženja proučavan desetljećima, proučavanje njegovog učinka na zemaljski okoliš tek je počelo. Procjenjuje se da se oko 63 000 tona mikroplastike i nanoplastike godišnje taloži na europskim poljoprivrednim površinama, pri čemu SAD procjenjuje oko 44 000 tona. Naslage nastaju uglavnom zbog zagađene vode, komposta, kao i plastičnih materijala koji se koriste u poljoprivredi i atmosferskog taloženja.
Lekcije zelene salate
Plastika je dobro poznata po svojoj sporoj razgradnji, a iako je mogu razgraditi određeni fizički i biološki agensi, ona se razgrađuje na mikroskopske čestice plastike koje su potencijalno otrovne. Čak je i danas stručnjacima teško identificirati, kvantificirati i u potpunosti razumjeti potencijalne rizike mikroplastike za tlo, biljke, hranu i ljudska tkiva.
Za ovu studiju istraživači su se usredotočili na biljke salate i njihov razvoj u tlu s različitim razinama sadržaja mikroplastike različitih čestica različitih veličina. Otkrili su da veličina čestica igra “temeljnu ulogu u utjecaju na različite aspekte rasta salate”. To uključuje veličinu biljke, koncentraciju klorofila, površinu lišća i fotosintetsku aktivnost.
Utvrđeno je da manje čestice utječu na strukturu i biokemiju biljke, dok su veće čestice imale veći utjecaj na metabolizam korijena. Prisutnost plastičnih čestica u tlu povezana je s anomalijama u ciklusu dušika.
O zamršenom odnosu između specifične plastične kontaminacije, dinamike dušika i učinka biljaka, autori su napisali:
„Prisutnost metaboličkih promjena iu lišću, tj. u organima koji nisu izravno izloženi mikro- i nanoplastici, također otvara mogućnost da se ona apsorbira i prenese u poljoprivredne usjeve, što predstavlja mogući problem sigurnosti hrane. Nadalje, učinak na ciklus dušika implicira mogući utjecaj na učinkovitost dušičnih gnojiva, a posljedično i učinak na održivost usjeva.”