250. obljetnica bečkog grkokatoličkog sjemeništa “Barbareum” dovela je u Beč grkokatoličke biskupe i ravnatelje sjemeništa i bogoslovija iz cijele Europe, među kojima i vladike Milana Stipića, biskupa križevačkog iz Hrvatske.
Višednevna međunarodna konferencija o grkokatoličkim sjemeništima i bogoslovijama, koja se održala od 19. do 22. svibnja u Nadbiskupskom dvoru u Beču, završila je pozivom na veću međusobnu suradnju Istočnih katoličkih Crkava, posebice u Europi. “Moramo prevladati nacionalne granice, a svoj crkveni identitet ne možemo temeljiti samo na nacionalnoj strukturi”, rekao je hrvatski biskup Milan Stipić na tribini, na kojoj je, među ostalima, sudjelovao i nadbiskup Cyril Vasil DI, grkokatolički eparh Košica i bivši tajnik vatikanskog Dikasterija za Istočne Crkve, kao i vladika Bogdan Danylo, grkokatolički biskup Parme u SAD-u, u petak u Nadbiskupskom dvoru. Tradicija, jezik i nacionalnost svake zemlje moraju se čuvati, “ali moramo biti uzajedništvu i suradnji zajedno, i osjećati se kao braća i sestre”, rekao je Stipić.
”Rastuće grkokatoličke Crkve moraju se brinuti o svom zajedničkom putu i organskom rastu”, rekao je biskup Danylo, rodom iz Poljske, a na službi ordinarija Eparhije Svetog Jozafata Ukrajinske grkokatoličke Crkve u Parmi, Ohio. ”Važan je zajednički rad, ali i očuvanje vlastite tradicije, jer ako više ne znamo tko smo, ne znamo ni kako će nam izgledati budućnost.”
Biskup Danylo je rekao da očekuje mišljenje o ovim pitanjima od druge međunarodne konferencije Istočnih katoličkih Crkava, koja će se ponovno održati u Beču u rujnu ove godine. Kardinal Christoph Schönborn, u svojstvu ordinarija za Istočne katoličke Crkve u Austriji, pozvao je istočne katoličke biskupe istočne Europe na godišnji susret od 8. do 11. rujna na konferenciju koja se održava pod pokroviteljstvom Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Biskupi različitih Istočnih katoličkih Crkava, od kojih su većina grkokatoličke, raspravljat će o aktualnim pastoralnim, teološkim i društveno-političkim temama vezanim za život njihovih Crkava.
U svojoj završnoj riječi na konferenciji u Beču, slovački vladika Cyril Vasil osvrnuo se na vrlo različite povijesne pozadine i mentalitete koje postoje među grkokatoličkm Crkvama te – osim zajedničke liturgije i bizantske tradicije – na vrlo različite pastoralne pristupe u različitim regijama svijeta koje te Crkve imaju. Iz svog iskustva provedenog u vatikanskom dikasteriju i kao rektor Papinskog orijentalnog instituta u Rimu, iz iskustva je potvrdio da je pristup krštenima i hijerarhiji u istočnim Crkvama na Bliskom istoku, gdje vjernici žive u izravnom kontaktu s muslimanskim svijetom, potpuno drugačiji od onog u Rumunjskoj ili Ukrajini s komunističkom prošlošću. “Ovo je kulturološka razlika i ta razlika još uvijek ima težinu.”
Trezveni pogled na ekumenizam
Nadbiskup Vasil je prilično otrežnjujuće odgovorio na pitanje o doprinosu Istočnih katoličkih Crkava ekumenizmu s pravoslavnim Crkvama. “Pravi ekumenizam, po mom mišljenju, trebao bi se temeljiti na dubokoj tuzi zbog činjenice da smo mi kršćani podijeljeni. Ali ta tuga – nisam baš siguran da doista postoji među našim pravoslavnim sugovornicima”, rekao je nadbiskup Vasil. Dapače, oni su uvjereni da pripadaju pravom i dobrom dijelu Crkve i zadovoljni su tim stanjem.
Prema Vasilovu mišljenju, aktualna politička zbivanja, poput ruske agresije na Ukrajinu, otežavaju ekumenski dijalog. Duboka uključenost Crkava u političke tvorevine nije ništa novo iz povijesne perspektive. Sva istočna carstva, a u prošlosti i zapadna carstva, koristila su Crkvu za podupiranje vlastite politiku, podsjetio je nadbiskup. Tek nedavno, i to uglavnom samo u zapadnom svijetu, Crkve su se toga mogle osloboditi.
Mi nismo otoci, već središnji dio Crkve
Prije završne tribine, nadbiskup Vasil je u opširnom predavanju govorio o žarištima zajedničkog identiteta grkokatoličkih Crkava koje, kako je naglasio nadbiskup, “nisu otoci”, već jasno spadaju u središnji dio Katoličke Crkve i dijele njezinu povijest i sudbinu. Kao prednosti naveo je raširenost pučke religioznosti, relativno visoku participaciju grkokatoličkih vjernika u liturgijskim slavljima te brojna svećenička zvanja istočnih Crkava.
Vasil pretpostavlja da će se grkokatoličke Crkve, u svom sve bogatijem razvoju, sve više doživljavati kao ravnopravni partneri. Jačanje grkokatoličkih Crkava Srednje i Istočne Europe danas je od posebne važnosti – “Tome je tako i s obzirom na činjenicu da su se Katoličke Crkve na Bliskom istoku rapidno smanjile posljednjih desetljeća zbog stalnih migracija koje su rezultat političke nestabilnosti u regiji”, rekao je Vasil.
Omogućiti raznolikost liturgijskog života
Slovački nadbiskup osvrnuo se i na rizike u razvoju grkokatoličkih Crkava. Istakao je kako usredotočenost na liturgiju mora biti popraćena odgovarajućom katehezom. Pritom ne bi smjelo biti pukog preslikavanja monaškog i manastirskog liturgijskog života u župama. “Riječ je o pronalaženju primjerenih izražajnih oblika koji odgovaraju bizantskom obredu i omogućuju još veću raznolikost liturgijskog života.” Između nekoliko točaka Vasil je naveo potrebu otvorenosti prema potrebama cijele Katoličke Crkve i osjetljivost na događaje koji pogađaju Crkvu u cjelini.
Vasil se također izričito zauzimao za kvalitetno strukovno i duhovno obrazovanje. ”Treba promicati poznavanje temeljnih teoloških i liturgijskih pravila i tako stvarati uvjete da svaki novi oblik bude rezultat organskog razvoja i da ujedno odgovara zahtjevima ekumenizma”. Nadbiskup je također pozvao da se najbolji studenti grkokatolici pošalju u Rim, gdje bi se obučavali u duhovnim disciplinama i stjecali međunarodno iskustvo. “Rim je posebno mjesto, jedinstveno u svijetu, gdje je prisutna svaka tradicija i svaki teološki pokret se može pratiti”, rekao je Vasil. ”Za razliku od prošlih stoljeća, tamo se pripadnici istočnih Crkava više ne latiniziraju. U Rimu su provedene najvažnije reforme za istočne Crkve – liturgijska reforma, kanonska reforma, ekleziološka reforma. To je mjesto gdje su ‘istočnjaci’ postali ‘istočniji’ istakao je nadbiskup Vasil.
Zajednička liturgija u katedrali sv. Stjepana
Duhovni vrhunac trodnevnog međunarodnog grkokatoličkog skupa u povodu 250. obljetnice osnutka bečkog grkokatoličkog sjemeništa “Barbareum” bilo je bogoslužje u katedrali sv. Stjepana u Beču u srijedu, 21. svibnja, koju je predvodio vladika Milan Stipić iz Hrvatske. Konferencija je okupila rektore grkokatoličkih sjemeništa iz cijele Europe, kao i brojne grkokatoličke biskupe, kako bi promišljali o ulozi istočnih katoličkih Crkava u naviještanju Evanđelja i promicanju jedinstva, mira i stabilnosti u Europi. Domaćin je bio kardinal Christoph Schönborn u svojstvu ordinarija za istočne katoličke crkve u Austriji.
Kathpress 22.05.2025
Foto: Kathpress
