Zatvarajući svoj mjesečni sastanak Bkerké, libanonski biskupi izdaju izjavu u kojoj pozivaju međunarodnu zajednicu da uskoči kako bi spriječila novi rat širokih razmjera između Hezbollaha i Izraela, te za trajni prekid vatre u Svetoj zemlji.
Autor: Lisa Zengarini
Dok napetosti duž libanonsko-izraelske granice i dalje opasno rastu sa strahom da će se rat u Gazi preliti na Libanon, maronitski biskupi ponovili su svoj hitni poziv međunarodnoj zajednici da osigura učinkovito razoružanje svih nedržavnih oružanih snaga u Libanonu kao što zahtijeva Rezolucija UN-a 1701, te za trajni prekid vatre između Izraela i Hamasa kao početnu točku za pregovore za “rješenje dviju država” u Svetoj zemlji.
Rizik od novog punog rata između Hezbollaha i Izraela
U izjavi objavljenoj ranije ovog tjedna nakon njihovog mjesečnog sastanka u Patrijaršiji Bkerké pod predsjedanjem maronitskog patrijarha, kardinala Béchara Boutros al-Rahija, biskupi su zazvonili na uzbunu zbog opasnosti od novog punog rata između Hezbollaha i Izraela.
Od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023., izraelske snage i libanonski šijitski pokret podržani i naoružani od strane Irana i radikalnih palestinskih skupina, sudjelovali su u svakodnevnim sukobima prisiljavajući tisuće ljudi, uključujući mnoge kršćane, na bijeg s juga Libanon.
Napetosti su dosegle vrhunac ovaj tjedan nakon što je izraelska bespilotna letjelica ubila zamjenika šefa političkog ureda Hamasa Saleha el-Arourija u Bejrutu 2. siječnja.
Eskalacija je već uzrokovala nekoliko žrtava i ozlijeđenih
U svojoj izjavi maronitski biskupi istaknuli su da je eskalacija već uzrokovala “žrtve i ozljede među stanovnicima regije kao i golema razaranja na nekoliko lokacija u južnom Libanonu i da su s el-Arourijevim ubojstvom borbe sada dosegle glavni grad Libanona.
Suočeni s katastrofalnim posljedicama koje bi novi sveobuhvatni rat između Hezbollaha i Izraela imao na Libanon, koji se već muči od godina financijske krize, ekonomskih poteškoća i političke nestabilnosti, biskupi su naveli devet zahtjeva.
Politički zastoj za izbor novog libanonskog predsjednika
Najprije su pozvali libanonske članove parlamenta da “ispune svoju ustavnu obvezu” da izaberu novog predsjednika “kako bi spasili zemlju od potpune propasti i nestabilnosti”. Libanon traži nasljednika predsjednika Michela Aouna otkako je njegov mandat istekao 31. listopada 2022., a suparničke frakcije u parlamentu nisu uspjele postići dogovor, što dodatno produbljuje libanonsku krizu i vakuum vlasti.
Poziv na trajni prekid vatre između Hamasa i Izraela
Što se tiče rata u Svetoj zemlji, maronitski biskupi osudili su “ubojstva, razaranje i nasilje” koje su počinili izraelska vojska i izraelski doseljenici, posebno protiv civilnog stanovništva u Gazi i na Zapadnoj obali, i pozvali na “trajni prekid vatre polazište za pregovore o “rješenju dviju država”.
Provedba Rezolucije UN-a 1701 iz 2006
S obzirom na eskalaciju sukoba u regiji, izjava je pozvala “prijatelje Libanona u svijetu” da “učinkovito pridonesu provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti 1701 (2006), kao jedinog načina da se stane na kraj izraelskom napada i definirati “jasan i učinkovit okvir za mir u južnom Libanonu”.
Rezolucija UN-a okončala je Drugi libanonski rat 2006. godine, pozivajući na razoružanje svih nedržavnih oružanih snaga u zemlji i demilitarizaciju cijelog područja između izraelsko-libanonske granice i rijeke Litani. Ove klauzule, međutim, nikada nisu provedene, a Hezbollah je postao teško naoružana milicija.
Sirijska izbjeglička kriza
U drugom važnom odlomku svoje izjave maronitski biskupi ponovno su skrenuli pozornost na sirijsku izbjegličku krizu. Libanon ugošćuje oko 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica, što ga čini zemljom s najvećim brojem izbjeglica po glavi stanovnika – s jednom izbjeglicom na svaka četiri državljanina. Ovaj golemi priljev dodatno je opteretio ionako slabu infrastrukturu i javne usluge, kao i sigurnost.
Izjava stoga poziva lokalne i međunarodne vlasti da poduzmu “ozbiljne korake i usvoje potrebne diplomatske i političke mjere kako bi oslobodili Libanon ovog tereta koji pritišće njegovu demografiju, gospodarstvo i stabilnost. “
