Vijesti iz Rima, 1. veljače 2024. / 14:30
Papa Franjo svoju je korizmenu poruku za 2024. usredotočio na Knjigu izlaska, odabravši “Kroz pustinju Bog nas vodi do slobode” kao glavnu temu kako bi potaknuo vjernike da je ovo doba putovanje od ropstva do duhovne obnove i slobode.
Papa je ovo razmišljanje uokvirio o odlasku Izraelaca iz Egipta, priči koja ne predstavlja samo putovanje od ropstva do emancipacije, već također otkrivanja i duhovne slobode.
“Kada se naš Bog otkriva, njegova je poruka uvijek poruka slobode”, rekao je Papa.
Sveti je Otac dalje primijetio da je ovaj proces “zahtjevan” i da se “ne odgovara odmah. Mora sazrijeti kao dio putovanja.”
“Shvaćamo koliko je to istina u onim trenucima kada se osjećamo beznadno, lutamo kroz život poput pustinje i nemamo obećanu zemlju kao svoje odredište. Korizma je vrijeme milosti u kojem pustinja ponovno može postati – prema riječima proroka Hošee – mjesto naše prve ljubavi”, primijetio je Papa.
Papa Franjo također je istaknuo središnje mjesto pustinje u Novom zavjetu, primijetivši da se prve korizmene nedjelje podsjećamo da je Isus “Duhom otjeran u pustinju da bude iskušan u slobodi”.
„Pustinja je mjesto gdje naša sloboda može sazrijeti u osobnoj odluci da ne padnemo ponovno u ropstvo. U korizmi nalazimo nove kriterije pravde i zajedništva s kojima možemo napredovati putem kojim još nismo krenuli”, dodao je Papa.
Povezujući vrijeme korizme s okruženjem pustinje, papa je primijetio da se na pokorničko vrijeme ne može gledati samo kao na “apstraktno putovanje” nego umjesto toga mora biti “konkretno”, a ta se promjena temelji na našoj sposobnosti da “ otvori nam oči za stvarnost.”
Za Papu, ova stvarnost je usredotočena na potragu za ublažavanjem patnje i raznih oblika društvenog i ekonomskog ugnjetavanja koji su danas sveprisutni, od kojih je velik dio, kako je rekao, uzrokovan “manjkom nade”.
„Ovaj ‘manjak nade’ nije drugačiji od nostalgije za ropstvom koja je paralizirala Izrael u pustinji i spriječila ga da krene naprijed. Egzodus se može prekinuti: Kako drugačije možemo objasniti činjenicu da je čovječanstvo stiglo na prag sveopćeg bratstva i na razine znanstvenog, tehničkog, kulturnog i pravnog razvoja koje su u stanju jamčiti dostojanstvo svima, a ipak tapka u tami nejednakost i sukob?”
Tijekom korizme 2024. Papa je potaknuo vjernike na nutarnji pregled pitanjem: „Čujemo li taj vapaj? Muči li nas? Potiče li nas to?”
„Naš će korizmeni hod biti konkretan ako, slušajući još jednom ta dva pitanja, shvatimo da i danas ostajemo pod vlašću faraona. Pravilo koje nas čini umornima i ravnodušnima. Model rasta koji nas dijeli i krade nam budućnost.”
“Previše nas stvari odvaja jedne od drugih, niječući bratstvo koje nas od početka povezuje jedne s drugima”, nastavio je papa.
Korizmeno vrijeme, prema papi, vrijeme je koje karakterizira osobna borba u kojoj trpimo bezbrojna iskušenja, ali upravo nas prepoznavanje toga poziva da „zastanemo u molitvi, kako bismo primili Božju riječ, zastati kao Samaritanac pred ranjenim bratom ili sestrom.”
Ističući tri stupa korizme – molitvu, milostinju i post – Papa je primijetio da to nisu različita djela, već tvore simbiotski “pokret otvorenosti i samopražnjenja u kojem odbacujemo idole koji nas opterećuju, vezanosti koje zatvorite nas.”
Papa je završio svoju korizmenu poruku ističući zajednički aspekt godišnjeg doba, ističući da će “kontemplativna dimenzija života koju nam korizma pomaže ponovno otkriti osloboditi nove energije”.
“U Božjoj prisutnosti postajemo braća i sestre, osjetljiviji jedni prema drugima: umjesto prijetnji i neprijatelja otkrivamo suputnike i suputnike”, dodao je.
U skladu s tim zajedničkim aspektom, Papa ga je povezao sa “sinodalnim oblikom” Crkve, koji Crkva “ponovno otkriva i njeguje”.
Pozivam svaku kršćansku zajednicu da učini upravo ovo: ponudi svojim članovima trenutke za ponovno promišljanje o svom životnom stilu, vremena za ispitivanje svoje prisutnosti u društvu i doprinosa koji daju njegovom boljitku.
Matthew Santucci je dopisnik CNA iz Rima sa sjedištem u uredu EWTN-a u Vatikanu. Odrastao je u Connecticutu, a od 2020. živi u Rimu. Diplomirao je povijest na Fordhamu i magistrirao međunarodne odnose na Luissu Guidu Carliju.
