Danas je održana osma opća kongregacija: prisutno je bilo više od 180 kardinala, od kojih je više od 120 bilo izbornika. Ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, Matteo Bruni, naveo je teme o kojima se govorilo, među kojima i o pitanjima seksualnoga zlostavljanja i financijskih skandala, sinodalnosti i svjedočanstvu Istočnih Crkava. Potvrđen je izostanak kardinalā Cañizaresa i Njuea, piše Vatican News.
Informacije koje su kružile posljednjih sati, koje je objavio jedan rimski dnevnik o zdravstvenim problemima bivšeg državnog tajnika kardinala Pietra Parolina tijekom općih kongregacija uoči konklave, lažne su. To nije istina – rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni, odgovarajući u svakodnevnom brifingu na novinarsko pitanje kojim se tražila potvrda (ili demanti) vijesti da je kardinalu Parolinu pozlilo tijekom radova kongregacije. Navodno je – prema informacijama koje kruže ovih dana – zbog toga bila potrebna intervencija liječnika ili medicinskih tehničara. Ne, apsolutno ne – bio je odgovor vatikanskoga glasnogovornika.
Posljednjih je dana u opticaj stavljeno više lažnih vijesti koje anticipiraju najekskluzivniji sastanak na svijetu za izbor novog pape opće Crkve. Nije jasno jesu li one stigle do kardinala okupljenih na kongregaciji, danas osmoj s više od 180 prisutnih, od kojih je bilo nešto više od 120 izbornika. Ako je tako, sigurno (i srećom) nisu stigle iz dnevnog pregleda tiska koji su prije primali, budući da – kako je rečeno na brifingu – ovaj put takva usluga nije predviđena, nego svatko ima svoje informacijske kanale – objasnio je Bruni.
Bruni je također potvrdio da se u ovom trenutku očekuje da u Rim stignu još četiri kardinala izbornika. Dva kardinala, kako je već najavljeno proteklih dana, neće biti prisutna na konklavi iz zdravstvenih razloga. Danas su potvrđena njihova imena (koja već kruže u medijima): Antonio Cañizares Llovera, nadbiskup Valencije u miru, i John Njue, nadbiskup metropolit Nairobija (Kenija) u miru, koji je, zajedno s kardinalom iz Burkine Faso, Philippeom Ouédraogom, bio u središtu pitanja za ulazak u Sikstinsku kapelu zbog njihove stvarne dobi.
Nema, međutim, potvrde o prisutnosti u Sikstinskoj kapeli kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskoga nadbiskupa u miru, koji bi, prema ranije objavljenim vijestima, zbog zdravlja ostao u Domu svete Marte te odande dao svoj glas. Tri kardinala bi potom izišla iz Sikstinske kapele kako bi pokupila njegov glas, što bi moglo produžiti vrijeme brojanja i puštanje dima. Međutim, upravo je jučer kardinal Puljić javio da, ako bi imao pratnju, mogao bi osobno sudjelovati u glasanju. Kardinal bi trebao stići u Rim sutra, 3. svibnja.
Danas su u Vječni grad stigli drugi kardinali birači – „nekoliko njih“ – i sudjelovali su u jutarnjoj kongregaciji, koja je započela u 9 sati molitvom, a završila u 12 sati i 30 minuta polaganjem prisege. Na ovom osmom sastanku Kardinalskog zbora bilo je mnogo izlaganja. Dvadeset pet – precizirao je Bruni – i sva su bila o različitim temama.
Među njima: evangelizacija kao središte pontifikata pape Franje; Crkva, evangelizirajuće bratsko zajedništvo; potreba prenošenja evanđelja, posebno mladima; Istočne Crkve, njihova patnja i svjedočanstvo; komunikacija evanđelja s pitanjem kako ju učiniti učinkovitom na svim razinama, od župā do kurije; središnji položaj liturgije; važnost Kanonskoga prava; sinodalnost i njezin odnos s kolegijalnošću, poslanjem i sekularizmom. Spomenuta je također hermeneutika kontinuiteta između papinstava Ivana Pavla, Benedikta XVI. i pape Franje, kao i uloga euharistije također u misionarskom smislu.
U središtu je rasprava bila i dužnost svjedočenja jedinstva i rizik protusvjedočenja, posebno onoga danog seksualnim zlostavljanjem i financijskim skandalima. Problemi su to o kojima se – kako je objasnio ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice kada su ga novinari tražili više informacija o toj temi – govorilo kao o “rani” koju treba držati “otvorenom” kako bismo je uvijek bili svjesni i pronašli konkretne načine za njezino zacjeljivanje.
Među novinarima – kojih je više od 4000 akreditiranih u ovom razdoblju iz cijeloga svijeta – više ih je tražilo pojašnjenje u vezi sa situacijom kardinala Juana Luisa Ciprianija Thornea, nadbiskupa emeritusa Lime, podvrgnutoga disciplinskim mjerama koje se odnose na javno djelovanje i uporabu kardinalskih znakova, zbog optužbi iznesenih Svetoj Stolici 2018. godine. Peruanski je kardinal prisutan na općim kongregacijama, ali neće ući u konklavu. Na pitanja novinara o svečanoj odjeći koju nosi kardinal, Bruni nije dao nikakve detalje, nego se pozvao na priopćenje Tiskovnoga ureda od 25. siječnja te ponovio da prema konstituciji Universi Dominici Gregis svi kardinali imaju pravo sudjelovati u kongregacijama.
Što se tiče tehničkih detalja, jutros je Vatrogasna postrojba Države Grada Vatikana postavila dimnjak na krov Sikstinske kapele, iz kojega će izići dim koji će svijet vidjeti: bijeli ako Papa bude izabran. Moguće je da će se tijekom sljedećih nekoliko dana obaviti probe njegova funkcioniranja. Što se pak tiče radova u Domu svete Marte i smještaja kardinala u njemu, koji je dvanaest godina bio rezidencija pape Franje, trenutno nema detaljnih informacija ni o prostorima (sobe bi trebale biti dodijeljene ždrijebom) ni o vremenu.
U međuvremenu, Sikstinska kapela je od nedjelje zatvorena za javnost. Ovih će dana radnici nastaviti s uređenjem prostora i ozvučenja, podova i tako dalje. Ako je na kongregacijama osiguran simultani prijevod, to neće biti slučaj tijekom sastanka u Sikstinskoj kapeli. Obred će biti na latinskom, kao i prisega kardinala koja će se održati nakon procesije kardinala, nakon čega će uslijediti propovijed kardinala Raniera Cantalamesse, propovjednika emeritusa Papinskoga doma, i na kraju prvo brojanje glasova. (kta/rv)
