Konklava. Koji će izabrati sljedećeg pape – Vatikanske vijesti
Papa

Konklava. Koji će izabrati sljedećeg pape – Vatikanske vijesti

Predstojeći otvaranje konklavenja 7. svibnja bit će manje eurocentričan nego ikad prije, s više od tri četvrtine 135 kardinalnih birača koje je imenovao papa Franjo, koji je preoblikovao kardinalske fakultet, pokazujući izdašniji pogled na periferije crkve.

Lisa Zengarini i Tiziana Campisi

135 kardinalnih birača kardinala Collegea potječu iz 71 različite zemlje na pet kontinenata.

Papa Franjo imenovao je više od tri četvrtine njih (108), dok su 22 stvorili Benedikt XVI, a pet sveti Ivan Pavao II, što ih čini “veteranima” konklave. Oni su francuski kardinal Philippe Barbarin iz Francuske, hrvatski kardinal Josip Bozanić iz Hrvatske, kardinal Vinko Pulić iz Bosne i Hercegovine, te kardinal Peter Turkson iz Gane.

Manje eurocentrično tijelo

Tijekom svojih 12 godina pontifikata pape Franjo značajno je preoblikovao fakultet za kardinale, što ga je činilo manje euro-centričnim i međunarodnim tijelom. To je odražavalo i osobno sklonost pokojnog pape da prebaci središte gravitacije katolicizma prema globalnom jugu, s naglaskom na “periferiji” i širim trendom da će Crkva budućnosti vjerojatno imati sve neeuropsko lice.

Prvi put će 12 država biti zastupljeno od strane njihovih rodnih kardinalnih birača. Uključuju: kardinali koji škrga Langlois s Haitija; Arlindo Furtado Gomes iz Cape Verdea; Dieudonné Nzapalainga iz Srednjoafričke republike; John Ribat iz Papue Nove Gvineje; Sebastian Francis iz Malezije; Anders Arborelius iz Švedske; Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga; Kardinal Virgilio do Carmo da Silva iz Timor Leste; William Seng Chye Goh iz Singapura; Adalberto Martínez Flores iz Paragvaja; Stephen Ameyu Martin Mulla iz Južnog Sudana i kardinal Ladislav Nemet iz Srbije.

53 kardinala iz Europe

Međutim, Europa još uvijek ima značajnu težinu na fakultetu kardinala. Stari kontinent predstavljaju 53 kardinalna birača (od kojih su neki biskupiji i nadbiskupije u neeuropskim zemljama, ili služe kao apostolski nunncios u inozemstvu ili u Curiji), s tim da Italija još uvijek ima najveći broj (19), a slijede Francuska (6) i Španjolska (5).

37 kardinala iz Amerike, 23 iz Azije, 18 iz Afrike i 4 iz Oceanije

37 Kardinalni birači su iz Amerike (16 iz Sjeverne Amerike, 4 iz Srednje Amerike i 17 iz Južne Amerike), 23 iz Azije, 18 iz Afrike, i 4 iz Oceanije

Dakle, iako europski kardinali i dalje predstavljaju većinu onih koji će se okupiti u konklavi, “ostatak svijeta” sada očito nadmašuje Europu s Amerikom, kao cjelinom, značajno povećavajući svoju “težinu”.

Iako samo regionalno predstavljanje neće odrediti ishod izbora novog pape, na koji su također utjecali i drugi kritični čimbenici, geografski aspekt ne može se zanemariti s obzirom na globalni utjecaj papine uloge.

Dob kardinalnih birača

Što se tiče doba birača, najmlađi kardinal na fakultetu je australski ukrajinski rođeni Mikola Bychok, star 45 godina, dok je najstariji Španac Carlos Osoro Sierra, star 79 godina.

Šest kardinala rođeno je sedamdesetih: to su talijanski kardinal Baldassarre Reina, vikar Rimske biskupije koji će ovog studenog navršiti 55 godina; Kanadski Frank Leo (1971); Litvanski kardinal Rolandas Makrickas, nadbirkiji koadjutora bazilike svete Marije Major (1972); Indijski George Jacob Koovaka, prefekt dikastera za međureligiozni dijalog (1973), portugalski Américo Manuel Alves Aguiar (1973) i talijanski rođeni Giorgio Marengo (194), apostolski prefekt Ulana Batora u Mongoliji, koji će biti zastupljen u konačnici.

Ostale dobne skupine uključuju 50 kardinala rođenih u četnji, 47 u pedesetima; 31 u šezdesetima. Najzastupljenija skupina za godinu rođenja je 1947, s 13 kardinala ili se približilo 78.

33 kardinala koji pripadaju vjerskim naredbama

Među kardinalnim biračima 33 pripadaju 18 različitih vjerskih naredbi. Salestanci su najviše zastupljeni s pet članova: kardinal Charles Maung Bo, Virgilio do Carmo da Silva, Ángel Fernández Artime, Cristóbal López Romero i Daniel Sturla Berhouet. Četvorica pripadaju redoslijedu malog brata (Luis Cabrera Herrera, Pierbattista Pizzaballa, Jaime Spengler i Leonardo Steiner), a četvorica su isusovaca (Stephen Chow Sau-Yan, Michael Czerny, Jean-Claude Hollerich i Ángel Rossi). Tri su samostalna franjevaca (François-Xavier Bustillo, Mauro Gambetti i Dominique Mathieu).

Sudjelovanje u konklavi bit će i dva dominikanaca (Timothy Radcliffe i Jean-Paul Vesco), dvojica otkucaja (Mykola Bychok i Joseph Tobin), dva člana misionara božanske riječi (Tarcisio Kikuchi i LadisLav Nemet, i po jedan od nekoliko drugih saveza: Augustovske savez: Anders Arborelius, Cistercian Orani João Tempesta, Claretian Vicente Bokalic Iglic, Pija X Sekularni institut, član Gérad Lacroix, lazarist Berhaneyesus Demerew Souraphiel, konsolata misionar Giorgio Marengo, misiona Fabudana jahara jahara Nzapalainga.

Dva izostanaka

Od 135 kardinala koji ispunjavaju uvjete za glasovanje, dvojica su potvrdila da neće moći prisustvovati konklavi iz zdravstvenih razloga što je ukupno smanjio na 133.

Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u tijeku tako što ćete se pretplatiti na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Papa predsjedniku Trumpu: ‘Zazivam božanski blagoslov na voljeni američki narod’

Katoličke vijesti

Kardinal Reina u Novemdiales Mass: ‘Osjećamo se kao ovce bez pastira’ – Vatikanske vijesti

Katoličke vijesti

Papa Franjo najavljuje da će napisati apostolsku poticaj posvećenom djeci – Vatikanska vijest

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti