Dok je ekvadorski Međunarodni euharistijski kongres završio u glavnom gradu zemlje, Quitu, Australci su se razveselili kada je objavljena najava da će oni biti domaćini 54. kongresa 2028. godine.
Drugi značajni trenuci tijekom kongresa dogodili su se kada su se govornici usredotočili na zabrinutost Crkve za okoliš i potrebu da se brinemo o Zemlji — našem “zajedničkom domu”.
Međunarodni euharistijski kongres održava se svake četiri godine, a očekuje se da će skup u Sydneyu privući desetke tisuća vjernika katolika iz cijeloga svijeta.
Nadbiskup Anthony Fisher iz Sydneya, nazočan na završnoj misi u Quitu 15. rujna, rekao je da će ovo biti najveći skup održan na australskim obalama od Svjetskog dana mladih 2008. godine.
„Međunarodni euharistijski kongres je radosna prigoda koja će produbiti naše razumijevanje istine o stvarnoj prisutnosti Isusa Krista u Euharistiji“, rekao je.
„Nadam se da ćemo domaćinstvom Međunarodnog euharistijskog kongresa obnoviti osjećaj svečanosti, otajstva, dobrodošlice i radosti u liturgijskom životu našega grada, revitalizirati naše kršćanske živote i povećati naše približavanje onima kojima je najpotrebnija,” Fisher rekao je.
Ponuda za domaćinstvo događaja imala je potporu Australske katoličke biskupske konferencije i Petog plenarnog vijeća Australije te će Sydney postati globalna prijestolnica katolicizma na tjedan dana.
Vrhunac događaja bit će velika misa otvaranja i zatvaranja te euharistijska procesija ulicama Sydneya.
IEC u Quitu završio je takvom procesijom 14. rujna i završnim euharistijskim slavljem 15. rujna s predsjedateljem kardinalom Baltazarom Porrasom Cardozom, umirovljenim nadbiskupom Caracasa, Venezuela, i papinskim legatom za kongres. U oba navrata, kao iu nekoliko trenutaka kongresa, naglašena je potreba brige o Zemlji – našem „zajedničkom domu“.
Poruka je bila posebno pravodobna jer se Južna Amerika suočava s nekim od najozbiljnijih šumskih požara u svojoj povijesti.
Prema podacima brazilskog Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, od rujna je ove godine u Južnoj Americi bilo više od 346.000 šumskih požara, posebice u Brazilu, Boliviji, Peruu, Argentini i Paragvaju. Brojka je nadmašila prethodni godišnji rekord iz 2007. Studija praćenja požara započela je 1998.
Ozbiljna suša u većem dijelu regije stvorila je idealne uvjete za širenje šumskih požara. U mnogim slučajevima rančeri pale vatru kako bi očistili teren i pripremili tlo za sjeme. Uz nedostatak vlage, plamen se širi po vegetaciji izazivajući široku pustoš. To je bio slučaj u amazonskoj prašumi, posebno u Brazilu.
Porras je u homiliji rekao da je “briga za zajednički dom plod bratstva”. Dodao je da je Latinska Amerika “kontinent opustošen neracionalnim iskorištavanjem prirode”, podsjetio je na Sinodu za Panamazonsku regiju, promoviranu 2019., te poručio da je priroda dimenzija koja se ne može zanemariti.
Prethodnog dana nadbiskup Luis Cabrera iz Guayaquila u Ekvadoru, koji je predvodio euharistijsku procesiju, rekao je da “Bog voli ovu zemlju, mnogo puta kontaminiranu i iskorištavanu”. Vjerujući u Isusa, rekao je, vjernici imaju snagu osjećati se “upraviteljima, a ne vlasnicima zemaljskih dobara”.
Najvažniji trenutak kongresa kada se govorilo o zabrinutosti crkve za okoliš dogodio se 13. rujna, kada je biskup Rafael Cob iz Puya, Ekvador, koji je na čelu Panamazonske crkvene mreže, poznate pod španjolskom akronimom REPAM, govorio o prašumi.
“Kontemplacija Boga u Euharistiji može nas navesti da vidimo da ljudsko biće uništava svoju kreaciju”, rekao je Cob za OSV News.
Euharistija nas mora dovesti ne samo do zauzimanja za našu braću i sestre, nego i za naš zajednički dom, dodao je.
„Božje stvorenje, očitovano u Amazoniji, treba se čuvati i braniti od njegovih uništitelja“, rekao je Cob.
Dodao je kako REPAM djeluje u tom smjeru od svog osnutka 2014. godine, s ciljem ne samo zaštite okoliša, već i da bude rame uz rame s narodima Amazonije, čija se prava kontinuirano krše.
Biskup José Adalberto Jiménez iz vikarijata Aguarico, Ekvador, koji je nazočio cijelom događaju, smatrao je da se tema zaštite Amazone i “zajedničkog doma” u cjelini trebala intenzivnije spomenuti na euharistijskom kongresu, s obzirom na ozbiljnosti trenutne krize.
“Suočavamo se s jakom sušom u Ekvadoru i šumskim požarima u nekoliko provincija. Rijeka Napo, koja počinje u Ekvadoru, prelazi Peru i doseže rijeku Solimões u Brazilu, “sada je užasno niska”, rekao je Jiménez za OSV News.
U Aguaricu, crkva neprestano osuđuje prisutnost 300 rovokopača u blizini rijeke Punino. Strojevima upravljaju ilegalni rudari povezani s velikim bandama krijumčara droge. Ilegalno rudarenje ozbiljno utječe na regiju i lokalne zajednice, ali vlasti nisu poduzele nikakve mjere protiv toga, požalio se Jiménez.
“Moramo se pozabaviti i bušenjem nafte u tom području. Više od 500 upaljača gori bez pauze, uzrokujući mnoge probleme za okoliš i zdravlje ljudi”, dodao je.
Jiménez je naglasio da je REPAM pokrenuo nekoliko inicijativa za zaštitu okoliša i pomoć Amazoni da se oporavi.
“Ali mi sigurno nemamo nikakvu moć da se nosimo s ilegalnim rudarima. Oni imaju opremu i oružje, a vlasti ne djeluju. Mi smo ih osudili, ali se osjećamo nemoćnima”, požalio se.
Po mišljenju Coba, nadu daje činjenica da su ljudi iz gotovo 60 zemalja nazočili kongresu i čuli izvješća o razaranju Amazone.
“Kao kršćani, pozvani smo njegovati bratstvo u svijetu s toliko podjela. Također smo pozvani boriti se za okoliš, boriti se za Amazonu. Mislim da ljudi iz nekoliko zemalja vraćaju sa sobom tu poruku”, Cob zaključio.