Slavljenje Božića i zimskih praznika moglo bi nas dovesti do toga da zaboravimo da još nema mira na zemlji. Sukobi su prilično teški, kako u Ukrajini, tako iu Palestini-Izraelu. Jack Nassar, palestinski kršćanin, potiče svoju europsku braću i sestre da razmisle o ovoj stvarnosti iz njegove bliskoistočne perspektive.
Blagdanska svjetla daju šarmantnim ulicama europskih gradova očaravajući sjaj ove božićne sezone. Stvarnost u Gazi je suprotna. Gaza je prekrivena trajnim sjenama rata; grad se bori s nemilosrdnim zračnim napadima i velikim teškoćama, što je u oštrom kontrastu s radosnom atmosferom diljem Europe.
Ova dirljiva dihotomija jasan je podsjetnik na utjecaj različitih teologija i medijskih narativa u oblikovanju našeg razumijevanja sukoba i dubokog utjecaja međunarodnog izvještavanja na javno mnijenje.
Razmotrimo dva grada: Gazu (na Bliskom istoku) i Kijev (u istočnoj Europi). Istražujući kontrastne božićne scene u Gazi i Kijevu, gradovima upletenim u sukobe, bombardiranja, opsade i gubitke — kršćani se suočavaju sa simfonijom zajedničkih emocija. Strast, tuga, tuga i kolektivna čežnja za mirnijom budućnošću premošćuju ove naizgled daleke svjetove. U tom kontekstu, nužnost stalne i osnažene kršćanske prisutnosti u Gazi i cijeloj Palestini postaje ne samo molba, već i hitan poziv na djelovanje.
Zavjet
Gaza, palestinski pojas zemlje okružen Mediteranom, izdržao je težinu izraelske okupacije od 1967. i suočio se s nemilosrdnom opsadom od 2007. Pojas se bori s neprestanim granatiranjem, zračnim napadima, bombardiranjem i snajperskim napadima — tragično svjedočanstvo posljedica političkih sukoba. Oštar kontrast između Gaze i prazničnih prizora u europskim gradovima pojačava težinu neprestanih zračnih napada, bombardiranja i dugotrajne opsade, dirljivo odstupajući od tipičnog radosnog iščekivanja Božića.
Usred ruševina crkava, škola, bolnica, institucija i kršćanskih domova — nekada ukrašenih božićnim svjetlima i pjesmama, u većinski muslimanskoj Gazi — sada prevladava tama uz daleke odjeke bombardiranja. Obitelji u Gazi skupljaju se u improviziranim skloništima držeći se nade nadahnute Isusovim učenjima. Odjeci pjesama u ruševinama Gaze isprepliću se s melankoličnim vjetrom u Kijevu, gdje obitelji dijele bol gubitka i žude za mirnim slavljem. Ovi primjeri naglašavaju utjecaj rata i sukoba na živote pojedinaca u Gazi i Kijevu, stvarajući živopisnu i relativnu sliku za čitatelje.
Razmišljanje o tužnim Božićima u Gazi i Kijevu potiče nas da kritički ispitamo utjecaj medijskih narativa i preispitamo učinkovitost međunarodnih intervencija. Osobne priče pojedinaca u ovim ratom razorenim regijama mogu staviti ljudsko iskustvo u prvi plan, nadilazeći granice i povezujući nas u zajedničkoj potrazi za mirom.
Europski se kršćani pozivaju da snose odgovornost pomnog proučavanja vlastite povijesti, priznajući ulogu koju su njihove vlade imale u doprinosu globalnim sukobima, apartheidu, kolonizaciji, etničkom čišćenju, genocidu i rasizmu diljem svijeta. Odjek prošlih europskih sukoba osjeća se unutar njihovih gradova i zemalja. Odjekuje na mjestima poput Palestine i cijelog Bliskog istoka.
Utjecaj rata
Tijekom Drugog svjetskog rata, Dresden, Njemačka, podnio je najveći teret nemilosrdne kampanje bombardiranja, koja je uništila značajan dio njegove infrastrukture i uzrokovala tragičan gubitak bezbrojnih života. Bombardiranje Dresdena ostaje važno i raspravljano poglavlje u europskoj povijesti, naglašavajući dubok utjecaj rata na civilno stanovništvo.
Varšava, Poljska, doživjela je sličnu devastaciju u ratu, pretrpjevši intenzivna bombardiranja i povijesni Varšavski ustanak 1944. London, Ujedinjeno Kraljevstvo, suočio se s kontinuiranim kampanjama bombardiranja koja su izazvala široka razaranja i odnijela brojne živote. Ipak, otpornost i odlučnost Londončana postali su simbol britanske snage u suočavanju s nedaćama.
Ovi gradovi, među mnogim drugim u Europi, stoje kao dirljivi podsjetnici na razorne žrtve rata i otpornost zajednica u suočavanju s nedaćama. Ožiljci koje su ti sukobi ostavili nastavljaju oblikovati njihovu povijest, služeći kao snažni podsjetnici na važnost mira i pomirenja.
Trenutno bi europske crkve trebale imati ključnu ulogu u sprječavanju i rješavanju sukoba diljem svijeta.
Sveta zemlja
Stalna prisutnost kršćana u Gazi i cijeloj Palestini ima ogroman značaj koji se ne smije zanemariti. Kršćani su stoljećima igrali sastavnu ulogu u strukturi palestinskog društva, pridonoseći njegovoj kulturnoj, političkoj, obrazovnoj, ekonomskoj i vjerskoj raznolikosti, unatoč tome što su bili manjina. Njihova prisutnost je dokaz trajne snage vjere. Njihovo jedinstveno nasljeđe kao potomaka prvih kršćana čini ih zaštitnicima i čuvarima svetih mjesta i crkava u Jeruzalemu, Betlehemu, Gazi, Nazaretu, Galileji i u cijeloj Svetoj zemlji.
Nadalje, upućujem srdačan poziv europskim kršćanima i Crkvama da krenu na transformativno hodočašće u Isusovu zemlju. Ovo hodočašće nije samo posjećivanje svetih mjesta i crkava, već prilika za stvaranje dubokih veza s palestinskim kršćanima. Uspostavljanjem partnerstva i dogovora o bratimljenju između europskih crkava, sjemeništa, škola, sveučilišta, bolnica i molitvenih skupina s njihovim palestinskim kolegama, naša kolektivna vjera, svjedočanstvo, prisutnost i molitve dobivaju još veću snagu i utjecaj.
Razmišljajući o našim pojedinačnim ulogama u oblikovanju budućnosti koju karakterizira mir, postaje ključno razmisliti o značaju očuvanja kulturne i vjerske raznolikosti u zonama sukoba. Čineći to, pridonosimo stvaranju živahnijeg i inkluzivnijeg društva nakon sukoba.
Otpornost koju pokazuju Gaza, Kijev i drugi gradovi snažan je podsjetnik na našu zajedničku ljudskost, tjerajući nas da izazovemo prepreke koje produžavaju patnju i sukobe. Naša je zajednička težnja izgraditi svijet u kojem mir postaje prevladavajući narativ.
Izbjeglice
Dok radosno slavimo ovo blagdansko vrijeme, moramo zastati i razmisliti o mračnim Božićima koji su doživjeli u Gazi, Kijevu i raznim europskim gradovima. Ovi trenuci su dirljivi podsjetnici na univerzalnu čežnju za mirom i svjetlijom budućnošću. Sjetimo se izbjeglica, prognanika i svih onih koji žive bez potrepština kao što su dom, struja, voda, hrana, lijekovi, internet i mobilni pristup. Njihove bi nas priče trebale inspirirati da neumorno radimo prema svijetu bez nasilja, mržnje i nepravde.
Kako bi postigli trajni mir, pojedinci, zajednice, crkve i nacije moraju izvršiti introspekciju, ispitati svoju povijest, priznati svoju ulogu u sukobima i aktivno težiti pomirenju. Civilno društvo i vjerske institucije imaju značajnu moć u zagovaranju mira, potpori pogođenim zajednicama i poticanju empatije.
Međunarodne intervencije, medijski narativi i vladini napori trebali bi dati prioritet rješavanju sukoba, rješavanju temeljnih uzroka i pružanju humanitarne pomoći. Ovaj sveobuhvatni pristup gradi temelje za miran i pravedan svijet.
Olakšanje i nada
Biblijska priča o Samsonu i Dalili pronalazi neočekivani odjek u tapiseriji zajedničkih emocija koje povezuju Gazu i Kijev. Samson, simbol snage i otpornosti, suočio se s kušnjama i izdajama poput otpornih kršćanskih zajednica u Gazi i Kijevu.
Usred ruševina u Gazi, gdje se odjeci pjesama stapaju s udaljenim zvukovima bombardiranja, obitelji pronalaze utjehu u Isusovim učenjima. Ovo je odjek biblijske priče u kojoj je Samson, unatoč svojim nedaćama, crpio snagu iz svoje vjere.
Slično tome, u Kijevu, gdje obitelji dijele bol gubitka i žude za mirnim slavljem usred melankoličnih vjetrova, postoji veza s biblijskom pričom. Zajednička želja za svjetlijim danima odražava Samsonovu nepokolebljivu nadu u suočavanju s izazovima.
Kontrastna božićna iskustva u Gazi i Kijevu duboki su podsjetnici na univerzalni jezik tuge i nade. Zajedničke emocije povezuju ljude, nadilazeći razlike. Na pojedincima, zajednicama i nacijama je da kritički preispitaju svoje uloge u sukobima, promiču pomirenje i rade prema budućnosti u kojoj prevladava mir.
Poticanjem empatije, razumijevanja i čvrste predanosti pravdi, možemo težiti stvaranju svijeta u kojem svatko može slaviti Božić u duhu mira, radosti i jedinstva.
Jack Nassar (rođen 1985.) živi u Ramallahu u Palestini, a magistrirao je političke komunikacije na Goldsmithsu, Sveučilište u Londonu. Jackova strast za poticanjem pozitivnih promjena očita je u njegovoj stručnosti, koja se proteže na javna, privatna, neprofitna i akademska područja.
