Kardinal Pizzaballa: Posvećenje crkve Krštenja Isusova znak je jedinstva
Biskupska konferencija

Kardinal Pizzaballa: Za mir je potrebno više hrabrosti nego za rat

Latinski patrijarh jeruzalemski kardinal Pierbattista Pizzaballa u intervjuu za Kathpress objavljenom u četvrtak, 6. veljače 2025. pozvao je na osmišljavanje konkretnog plana za vrijeme nakon rata u Svetoj zemlji, prenosi IKA.

Takav mu plan jako nedostaje, rekao je kardinal Pizzaballa u Beču, gdje boravi kao referent na jednom skupu. Nada se da su borbe okončane, ali još je daleko od rješenja temeljnog sukoba, naglasio je, dodavši: “Za mir je potrebno više hrabrosti nego za rat”.

U Gazi sad živi točn o 621 kršćanin, rekao je, pojasnivši kako borave u dvije župe, jednoj katoličkoj i jednoj pravoslavnoj. Razmjeri razaranja u Pojasu Gaze nezamislivi su, ispričao je. Kardinal Pizzaballa posljednji je put u Pojasu Gaze bio u prosincu, htijući tim posjetom ohrabriti kršćane uoči Božića. Tada mu je zapelo za oči kako su ljudi u međuvremenu postali umorni i svaki dan se bore za preživljavanje. “Pitam se kako će ikad biti ponovno moguće postići normalno stanje. Za to će biti potrebne godine”, ustvrdio je.

Latinski patrijarhat u Jeruzalemu putem Caritasa snažno je uključen u pomoć pogođenima. Pojasnio je da pomoć nije ugrožena izraelskom zabranom UN-ove agencije za pomoć Palestincima UNRWA. Prema njegovim riječima, 60 posto humanitarne pomoći ide u Gazu, 40 posto na Zapadnu obalu Jordana.

Na novinarsku opasku da izraelske vlasti nisu uznemirene zbog brojnih napada radikalnih izraelskih naseljenika na palestinska sela na Zapadnoj obali, kardinal Pizzaballa odgovorio je pitanjem: Kako je moguće da ni Zapad nije zbog toga zabrinut?

Izričito je apelirao na kršćane na Zapadu da ponovno kao hodočasnici posjete Svetu zemlju. Sva klasična hodočasnička mjesta moguće je posjetiti bez opasnosti, a domaći kršćani, koji su uglavnom djelatni u turizmu, snažno su ovisni o hodočasnicima. Gospodarske nevolje bez perspektive tjeraju sve više kršćanskih obitelji na iseljavanje. Kardinal je naveo kako je od početka rata više od 100 obitelji napustilo zemlju, naglasivši kako je to loš znak glede ionako malog broja kršćana.

Na Zapadnoj obali ostalo je 45.000 do 50.000 kršćana, a u Izraelu 137.000, rekao je, dodavši da točne brojke nisu poznate, osim u Gazi.

Religija na Bliskom istoku nije samo pitanje vjere, nego i identiteta, pojasnio je patrijarh. Stoga je teško putem religije graditi mostove od jednih prema drugima, pojasnio je. Spoznaja da politički sukob uvijek ima i vjersku konotaciju, prestavlja “bolnu istinu, koju smo posljednjih mjeseci posebno osjećali”. Vjera je, kaže patrijarh, važna i u oblikovanju izričaja, koji pak mogu djelovati ekskluzivno ili inkluzivno, biti uvažavajući ili ne.

U tom smislu, kardinal Pizzaballa je uvjeren: “Mi kršćani trebali bismo se još više angažirati u međuvjerskom dijalogu, kako bismo izgradili i intenzivirali povezanost sa židovima i muslimanima”. Kršćani su, napominje, u Svetoj zemlji brojčana manjina, nemaju političkih ambicija, što u ovom kontekstu može biti prednost.

Kardinal Pizzaballa priznao je da postoje “teškoće” glede katoličko-židovskog dijaloga nakon početka rata 7. listopada 2023. godine. Ali za Svetu Stolicu dobri odnosi sa židovstvom nisu samo pitanje nužnosti, nego “smo na to pozvani”.

Prema njegovim riječima, događa se prekretnica. “Dosad je dijalog bio usredotočen na prošlost, što je jako važno, ali je manje govoreno o drugim pitanjima, primjerice o interpretaciji Svetog pisma, ili zajedničkom shvaćanju ljudskih prava”. Podsjetio je da je bilo nesporazuma i kad je riječ o ulozi Države Izrael. “Dok Izrael za Europljane u prvom redu predstavlja državu, za židove je on mnogo više. O tome moramo pojačano voditi dijalog s uvažavanjem”, naglasio je.

Latinski jeruzalemski patrijarh bio je glavni govornik na međunarodnom skupu na temu “Jedan Bog? Jedno poslanje? Značenje abrahamskih drugih danas” (One God? One Mission? The Significance of the Abrahamic Others Today”, održanom početkom tjedna u Beču i Melku. Cilj konferencije bio je osvrt na povezujuće elemente triju jednobožačkih religija kršćanstva, židovstva i islama, uzimajući u obzir i razlike. Organizatori su bili sveučilišta u Beču, Montrealu i Loppianu. (kta/ika)

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Značenje riječi “obnova” u enciklici “Eccleisam suam” sv. Pavla VI., pape

Katoličke vijesti

Obnova svetišta u crkvi Sv. Josipa u Zenici

Katoličke vijesti

Blagoslov obnovljenog samostana sv. Ante u Beogradu

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti