Jeruzalemski latinski patrijarh govori o 7. listopadu, svojim posjetima Pojasu Gaze, ‘Odboru za mir’, dvodržavnom rješenju i situaciji kršćana u Svetoj zemlji.
Roberto Paglialonga
Nakon onoga što se dogodilo i što se još događa u Gazi, “teško je vidjeti kratkoročno rješenje” između Izraelaca i Palestinaca, rekao je kardinal Pierbattista Pizzaballa, latinski patrijarh Jeruzalema.
Patrijarh je govorio tijekom događaja koji je organizirao Nacionalni odbor za 800th obljetnica smrti svetog Franje, u crkvi San Francesco a Ripa u Rimu u petak, 6. siječnja 2026.
“Rane su još uvijek duboke, ljudi su dezorijentirani, sa slabim vodstvom. Nema jasne vizije budućnosti, drugog bića pored vas i, na neki način, unutar vas”, nastavio je. “Nijedna strana ne želi čuti za drugu: odnos je prekinut, a ovo je prva točka koju treba razmotriti i od koje treba početi.”
7. listopada i rat u Gazi: “događaji bez presedana”
Sedmi listopad i rat koji je uslijedio “bili su događaji bez presedana”, rekao je kardinal. “Mi sami nismo odmah shvatili veličinu onoga što se dogodilo s Hamasovim napadom i, nakon toga, što će se dogoditi s odgovorom IDF-a”, objasnio je, odgovarajući na pitanja Marije Gianniti, dopisnice iz Jeruzalema za talijanski nacionalni javni servis RAI.
“Mislili smo da će doći do odmazde, kao i mnoge druge koje su se dogodile prije, ali umjesto toga su se srušili svi parametri koje smo poznavali”, naglasio je.
Sumnje oko ‘Odbora mira’
Odgovarajući na pitanje o projektu Trumpove administracije ‘Board of Peace’, patrijarh je izrazio zabrinutost zbog svake inicijative koja se čini primarno usmjerena na zaštitu interesa velikih sila, bez stvarnog priznavanja palestinskog naroda i njegovih prava.
Potreba za konkretnim akcijama
“Mir i pomirenje su lijepi pojmovi, ali riskiraju da ostanu samo slogani ako ih danas ne prate konkretna djela, geste i svjedočanstva koja fizički pokazuju mogućnost obnove povjerenja”, nastavio je kardinal.
Neće biti lako ni automatski, ali “moramo biti svjesni da je prije svega potrebno stvoriti prilike za susret, kao i kulturne i društvene kontekste koji malo po malo pomažu ljudima da razmišljaju drugačije. Riječi nisu dovoljne”, inzistirao je.
Patrijarh je dodao da “trebamo političko vodstvo, ali i vjersko vodstvo, s obje strane, koje ima neku viziju i ne temelji svoj autoritet samo na ljutnji i žeđi za osvetom”.
Pojasnio je da je to proces koji će potrajati. “U međuvremenu, moramo ostati čvrsti, uvjereni da ne možemo prepustiti narativ ekstremistima, bilo Hamasu ili doseljenicima. A, za nas u kršćanskoj zajednici, ono što je važno u ovoj fazi je da budemo tamo, ostajući vjerni sebi”, istaknuo je.
“Sveta zemlja nas uči da biti manjina nije tragedija, ako netko ima nešto lijepo i veliko za komunicirati. A mi to imamo.”
Moramo “znati slušati, razumjeti što nam vjera govori upravo u ovom trenutku: što se mene tiče, moj život pripada Bogu i Kristu, i stoga je bilo prirodno da odgovorim potvrdno na pitanje jesam li spreman ponuditi sebe u zamjenu za taoce držane u Gazi”, naglasio je.
Kršćani mogu biti znak jedinstva, “kao što je bio sveti Franjo, jer je bio znak za sve jer ga je Krist pokrenuo”, istaknuo je kardinal Pizzaballa. „Zbog toga je njegovo svjedočanstvo prešlo stoljeća i danas nam govori.”
Četiri posjeta Pojasu Gaze tijekom rata
Nakon uvodnih pozdrava fra Paola Maiella, franjevca i vikara Provincije sv. Bonaventure, te pjesnika Davidea Rondonija, predsjednika Nacionalnog odbora 800.th obljetnice smrti sv. Franje, kardinal je iznio iskustvo svoja četiri posjeta Pojasu Gaze tijekom rata.
“Prvi put, u svibnju 2024., bilo je šokantno ne prepoznati mjesta koja sam poznavao, vidjeti oči ljudi prestravljenih onim što se događa, osjetiti emocije djece”, prisjetio se.
Drugi posjet, “malo prije Božića iste godine, zavladao je umor među stanovništvom, opća je dezorijentiranost, glad je bila očita, razaranje se povećavalo, a bolnice nisu radile.”
Srpanj 2025. “bio je najteži trenutak. Ušli smo nakon ubojstva 3 osobe u crkvi Svete obitelji i dok je IDF pripremao ofenzivu na grad Gazu. Pogodili su me mirisi—razaranja, smrti. Nikada ih neću zaboraviti,” nastavio je.
Posljednji posjet, pred Božić prošle godine, “pokazao je želju za nastavkom života; vidio sam lica puna dostojanstva unatoč svemu što se dogodilo”. Prešli smo s pomoći u hrani na “osiguravanje lijekova, posebno antibiotika, kako bismo bolnicama omogućili liječenje ljudi”.
Stanje kršćana u Svetoj zemlji
Poteškoće za kršćane također su velike, istaknuo je patrijarh. “Naša prisutnost u Svetoj zemlji dramatično je opala otkako sam stigao 1990. godine. Samo od početka rata, najmanje stotinu obitelji napustilo je Betlehem”, objasnio je.
“Nažalost, mnogi više ne vjeruju da se stvari mogu promijeniti, barem u bliskoj budućnosti. Radimo na tome da svi mogu ostati, ali ne možemo osuđivati one koji odluče ne. Za ostanak je potrebna velika hrabrost.”
U Crkvi Svete Obitelji “pretrpjeli su neizrecivu bol; nedostajalo je svega. A iznad svega – osim materijalnih stvari poput hrane, vode i lijekova – postojala je potreba za brigom, za empatijom, koju su pronašli u blizini Pape i cijele Crkve.”
Uz sve te probleme, tu je i teška situacija na Zapadnoj obali, zbog izraelskih doseljenika. “U jedinom kršćanskom selu, Taybehu, dogodio se novi napad prije samo nekoliko dana. Protiv Palestinaca općenito, i muslimana i kršćana, postoje sve vrste zlostavljanja: ljudima se onemogućuje rad, oduzima im se zemlja, podvrgavaju se oružanim napadima i vandalskim djelima, domovi im se devastiraju, ruše ili konfisciraju”, rekao je latinski patrijarh.
“Naših 13 škola u Jeruzalemu”, prisjetio se, “konstantno se suočavaju s problemima s dozvolama za učitelje koji dolaze, posebno iz Betlehema. I iscrpljujuće je svakodnevno raditi za stvari koje se čine naizgled banalnima – prava koja bi trebala biti čvrsto uspostavljena.”
Rješenje s dvije države
Kardinal je također istaknuo kako je trenutno komplicirano zamisliti i provesti dvodržavno rješenje, dodajući ipak da je “to nešto na čemu se mora raditi”.
“Palestinci imaju pravo osjećati se kao narod i imati državu. Čak i potvrđivanje ove mogućnosti je čin pravde; pomaže im da nastave njegovati san da jednog dana imaju vlastiti dom.”
Apel za hodočasnike
Na kraju, kardinal je pozvao hodočasnike da se vrate. “Vrijeme je za povratak. Dosta je s hitnim slučajevima; vrijeme je da budete hrabri. Može se doći u Svetu zemlju, to se mora učiniti – Betlehem i Jeruzalem su sigurni”, inzistirao je. “Moramo vidjeti da su Crkva i kršćanska zajednica prisutni, i fizički prisutni.”
Štoviše, “to je također čin koji podjednako govori Palestincima i Izraelcima da smo i mi ovdje u ovoj zemlji, da i mi ovdje imamo svoje korijene.”
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
