Posjet koji će donijeti svjetlo hrabrosti i nade u Europu koja ima “veliku potrebu za ponovnim otkrivanjem svojih korijena”. Želja je koju je izrazio vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin osvrćući se na apostolsko putovanje pape Franje u Luksemburg i Belgiju, piše Vatican News.
Nakon najdužeg putovanja u pontifikatu koje ga je prije samo nekoliko dana odvelo u Aziju i Oceaniju, papa Franjo ponovno putuje. Ovaj će put neumoran svjedok Kristova lica biti u Europi ranjenoj ratom, često podijeljenoj, koja proživljava demografski pad. Papa Franjo će istog dana, 26. rujna, biti u Luksemburgu i stići u Belgiju, gdje će se, u Bruxellesu, zadržati do 29. rujna.
Prema riječima kardinala Pietra Parolina, državnoga tajnika Svete Stolice, u Europi se pomalo izgubilo sjećanje na goleme katastrofe iz prošlosti te je stoga sve veća opasnost od ponovnog upadanja u tragične pogreške iz prošlosti. Po mišljenju državnoga tajnika – koji se od 22. do 30. rujna nalazi u New Yorku povodom 79. opće skupštine Ujedinjenih naroda – Papin će posjet donijeti dalekovidnost solidarnosti i hrabrost za otvaranje prema budućnosti.
Kardinal Parolin je u razgovoru za vatikanske medije pojasnio da je putovanje pape Franje pastoralni posjet usredotočen prije svega na proslavu 600. obljetnice Katoličkoga sveučilišta u Louvainu u Belgiji, ali koji uključuje i zaustavljanje u Luksemburgu. Riječ je o dvjema zemljama utemeljiteljicama Europske unije i sjedištima njezinih institucija, u kojima katoličanstvo, iako formalno još uvijek većinsko, često kao da više nije horizont života i gotovo je stavljeno na marginu društva.
Državni se tajnik osvrnuo na činjenicu da Papa putuje u Europu koja je često podijeljena po pitanju života, migranata i koja je ranjena ratom, te primijetio kako su neposredno nakon Drugoga svjetskog rata europski narodi bili iscrpljeni. Prethodnih trideset godina bilo je toliko nesreća i patnje da su bili odlučni i hrabri u izgradnji novog poretka. Stoga – napomenuo je – dok su 1945. godine europski narodi krenuli prema budućnosti, za koju su samo mogli zamisliti da je bolja od prošlosti, danas se čini da o budućnosti razmišljaju kao o potpuno nepoznatom vremenu ili još gorem od nedavne prošlosti. Takav način razmišljanja utječe na samu sposobnost otvaranja životu i širi raspoloženje rezignacije u kojoj ne postoji nada. Sveti je Otac, naprotiv, hodočasnik nade – istaknuo je kardinal Parolin.
Što se pak tiče drastičnoga pada nataliteta koji je papa Franjo više puta istaknuo, državni tajnik smatra da je prijeko potreban, i hitan, niz akcija različitih subjekata. Crkva, države, posredničke organizacije trebale bi biti svjesne životne važnosti te teme i intervenirati nizom mjera. Razmišljajući o pastoralu, svakako treba planirati djelovanje koje zna pažljivo slušati obitelji, prepoznati njihove stvarne potrebe i pružiti im pomoć, utječući na konkretnost njihova života, kako bi se uklonile razne prepreke za velikodušno prihvaćanje novog života. Međutim, najbolji bi pastoral – prema kardinalovim riječima – bio onaj koji bi u srce i um ljudi uspio uliti nadu. Bez nade, bez dubokog uvjerenja o pomoći Providnosti u našem životu, bez te otvorenosti pomoći koja dolazi od Boga, svaka teškoća, iako stvarna, bit će uvećana, a sebični porivi imat će više prostora za nametanje.
Osvrćući se na identitet Staroga kontinenta, na njegove korijene, koje kao da je izgubio, kardinal Parolin je prije svega istaknuo kako nema sumnje da europska civilizacija svoje korijene vuče iz grčko-rimske kulture te da svoje vrijednosti duguje judeo-kršćanskoj tradiciji. Posebno je kršćanstvo kroz stoljeća duboko preoblikovalo europsku panoramu – istaknuo je te pojasnio da su dokaz za to katedrale, sveučilišta, umjetnost, razvoj njenih institucija i tisuću drugih aspekata koji su izgradili Europu kakvu poznajemo.
U usporedbi sa svim time – primijetio je kardinal – u europskom se Ustavu te snažne veze s kulturnim i vjerskim naslijeđem prošlosti ne ističu izričito, u uvjerenju da one u svakom slučaju stvaraju podjele ili da takvim priznavanjem ti korijeni mogu postati neprilični i ometati novi razvoj. Ishod je te odluke povećanje određene zbunjenosti koja nije od pomoći u europskoj izgradnji – napomenuo je državni tajnik te dodao – Ona, naime, kako bi smogla snage za novi skok koji bi joj omogućio postizanje novih i važnih ciljeva, nadvladavajući uvijek ponovno nadolazeću sebičnost, ima veliku potrebu ponovno otkriti svoje korijene. Ako namjerava u današnjem svijetu biti slušan i autoritativan glas i ako želi prevladati iscrpljujuće bezizlazne situacije, treba ponovno otkriti veličinu vrijednosti koje su je nadahnule. Sveta Stolica može u toj delikatnoj fazi pratiti europske narode, potičući ih da nastave svoj put s pouzdanjem i da se ne boje zadržati snažnu vezu s vrijednostima koje su nadahnule europski život i društvo.
Na taj će način Europa pronaći nov idealan poticaj koji će joj omogućiti da se suoči s kompliciranim izazovima ovih godina – istaknuo je kardinal Parolin te na kraju izrazio nadu i želju da Papino putovanje u Luksemburg i Belgiju bude prilika za dublje razmišljanje o Europi i o tome kako biti Crkva u današnjoj Europi. Nadam se da će to biti trenutak u kojem će vjernici i nevjernici imati priliku poslušati riječi nasljednika svetoga Petra i usporediti svoj način postojanja i djelovanja u svijetu s prijedlogom koji dolazi iz evanđelja – rekao je državni tajnik kardinal Pietro Parolin. (kta/rv)
