Govoreći za Vatican News, kardinal državni tajnik Pietro Parolin opisuje 47. apostolsko putovanje pape Franje na Korziku u nedjelju kao putovanje stopama kršćanske tradicije, svjedočanstva i susreta, tijekom kojeg će ponovno potvrditi da Mediteran ne smije postati groblje za migrante.
Massimiliano Menichetti
U tijeku su posljednje pripreme u Ajacciu, koji će u nedjelju prigrliti Petrova nasljednika, prvog Papu koji je posjetio francuski otok u srcu Sredozemlja.
Biskup korzikanskog grada, kardinal François Bustillo, istaknuo je kako prisutnost pape Franje “nije privilegija nego odgovornost”. Bit će to kratak posjet od dvanaest sati, ali vrlo intenzivan, obilježen ljepotom i živošću pučke religioznosti, temama susreta, gostoprimstva i brige za stvoreno.
Uoči Papinog 47. apostolskog putovanja u inozemstvo, vatikanski državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, koji će pratiti Svetog Oca na ovom putovanju, govorio je za Vatican News o tome kako lokalna zajednica može pretočiti ono što on naziva “odgovornošću” u konkretne akcije za budućnost, kako duhovnu tako i društvenu.
P. Ovo Apostolsko putovanje odvija se tijekom došašća i uoči otvaranja Svete godine 2025. Stoga ga se može promatrati u svjetlu uputa svetog Pavla Titu da “živi trijezno, pravedno i pobožno u ovom svijetu, tražeći blažena nada i dolazak slave velikoga Boga i Spasitelja našega Isusa Krista… Ovo govori i opominje i prijeti sa svom vlašću. (2:12-15).
Kardinal Parolin: Svojom nazočnošću u Ajacciu Papa nas namjerava podsjetiti upravo na taj poziv i odgovornost za koju će mjesna Crkva – biskup, svećenici, đakoni, posvećeni muškarci i žene te svi oni koji sudjeluju na različitim razinama crkvenoga života – pronaći načina prevesti u konkretne geste i akcije.
Čini mi se da bi praktični izbori trebali biti nadahnuti ona tri temeljna stava koja spominje sveti Pavao, a koja su karakteristična za život i svjedočanstvo kršćana u svijetu: djelovati sabrano, pravedno i pobožno. Drugim riječima, odgovornost mora značiti osobno i zajedničko obraćenje, preusmjeravanje našeg duha prema Gospodinu koji dolazi, kako bi ostvario “čudo” novog života, novog društva i novog svijeta.
P: Papa će zatvoriti konferenciju o pučkoj religioznosti na Mediteranu, na kojoj sudjeluju biskupi iz raznih naroda. To je jedinstvena prilika za dijalog i zajedništvo. Kakve plodove očekujete od ovog susreta, koji uključuje vjeru ukorijenjenu u tradiciji, ali otvorenu evangelizaciji?
Znamo koliko je važan dijalog za papu Franju – „kultura susreta“ – u traženju većeg jedinstva i sklada među zajednicama, Crkvama, vjernicima, zemljama i narodima… za koje je Gospodin Isus žrtvovao svoj život: “da budu dovedeni do savršenstva kao jedno, da svijet spozna da si me ti poslao i da si njih ljubio kao što si mene ljubio.” (Ivan 17:23).
A koliko mu je važna narodna pobožnost! Ova dva vodeća načela temelj su konferencije i na te dvije točke ona želi uroditi plodom.
Dopustite mi da podsjetim — glede pučke pobožnosti — što Sveti Otac piše u poglavlju o naviještanju Evanđelja u apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium (br. 122-126). On nam govori da je pučka pobožnost snažna evangelizacijska sila, u kojoj se krije duboka vjera izražena više simbolički nego racionalno, ali još uvijek s dubokim teološkim sadržajem.
Naposljetku, papa Franjo nas poziva da vidimo u majci koja moli krunicu za svoje bolesno dijete, u procesijama i hodočašćima, u spontanim molitvama svecima ili raspelu, u pobožnosti Gospi u svetištu… mali, ali značajan misionar gestama koje svjedoče veliku ljubav i veliko povjerenje u Krista raspetoga i uskrslog.
P: Očekuje se da će se Papa na kraju svog posjeta u zračnoj luci sastati s francuskim predsjednikom Macronom. Što mislite, koja bi se pitanja mogla pojaviti tijekom njihova razgovora, s obzirom na perspektivu izgradnje mostova i bratstva tijekom tako složenog i konfliktnog povijesnog trenutka?
Ne mogu sada reći koja će pitanja biti središnja u susretu Svetog Oca s predsjednikom Republike, ali pretpostavljam da će tema mira, gdje god je danas potrebna i gdje se čeka, biti ključna.
S obzirom na vrijeme, samo nekoliko dana prije proslave Božića, blagdana Kneza mira, i trenutne globalne prilike, mir će svakako biti središnje pitanje.
Osim toga, dobro je poznato koliko je poštovanje prema ljudskom životu, od začeća do prirodne smrti, drago Katoličkoj crkvi, koja se ne libi u svakoj prilici apelirati na čelnike i dužnosnike država, čak i kada znamo da to možda i nije biti dobro primljen. S druge strane, kao što je Pavao savjetovao Titu: “Ovo trebaš govoriti – opominjati i koriti sa svim autoritetom.
Susret će se održati u zračnoj luci Ajaccio, u središtu Mediterana. Pretpostavljam da će Sveti Otac ponovno potvrditi da naše more, mare nostrumne smije postati “grobljanska nostrum” za one koji traže bolju budućnost i riskiraju svoje živote.
To otvara stalno pitanje kako prihvatiti, kao braću i sestre u čovječanstvu, one koji nam kucaju na vrata i često doprinose izgradnji društvenog i gospodarskog života naših zemalja, donoseći svoje talente i energiju.
Ovaj nam pristup omogućuje uspostavljanje pravila, zahtijevanje poštivanja naših zakona te socijalne i kulturne ravnoteže, ali također, i iznad svega, suradnju sa zemljama podrijetla kako bi njihovi građani mogli ostati i pronaći ono što im je potrebno da pristojno žive kao punopravni građani.
P: Papa Franjo će se tijekom svog posjeta susresti sa svećenstvom i služiti misu. Kakve poruke očekujete da će Sveti Otac uputiti svećenicima i laicima?
Općenito govoreći, a posebno tijekom Apostolskih putovanja, Sveti Otac posebnu pozornost posvećuje povijesti naroda prije njega, kulturi u koju su uronjeni te pitanjima, nadama i patnjama koje svatko nosi u svom srcu.
U tom smislu, najbolji stav s naše strane je ne “očekivati” nešto prema našim preferencijama, već prihvatiti njegovu riječ, slušati njegova učenja i dopustiti da nam se još jednom pomogne na našem putu.
Zasigurno, budući da se nalazi u srcu Europe, papa Franjo svojom nazočnošću neće propustiti potaknuti i poduprijeti apostolsko zalaganje Crkve i njezinih pastoralnih aktera, svećenika i laika, potičući i vjernike i civilne i političke institucije na dijalog i zajedno raditi za opće dobro društva, posebno za najugroženije.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
