Povodom Jubileja vladara i upravitelja, u subotu 21. lipnja u Rimu je održan susret na kojemu se razmatrala nerazmjer između potrošnje Zemljinih resursa i negativnih posljedica klimatskih promjena koji pogađa ponajviše siromašne zemlje.
Nažalost, moramo primijetiti da trenutni zabrinjavajući povijesni kontekst karakterizira previše nesloge, previše rana prouzročenih mržnjom, nasiljem, predrasudama, strahom od različitosti, gospodarskom paradigmom koja iskorištava Zemljine resurse i marginalizira najsiromašnije – istaknuo je državni tajnik kardinal Pietro Parolin, citirajući odlomak iz homilije pape Lava XIV., u govoru održanom u subotu 21. lipnja, na susretu o temi „Ekološki dug“, organiziranom u okviru Jubileja vladara i upravitelja.
Pred brojnom publikom predstavnika stranih vlada i lokalnih talijanskih upravitelja, kardinal je istaknuo činjenicu kako se danas više nego ikada primjećuje snažna nesposobnost za slušanje drugoga, za uočavanje velikih mogućnosti koje nam se otvaraju jednostavnim činom suradnje, interakcije u uzajamnom poštovanju i u odgovornoj svijesti da je sve međusobno povezano.
Stoga je – prema kardinalovim riječima – sve hitnije potrebno izgraditi novi svijet u kojemu vlada mir. To je cilj, zahtjevan ali istodobno poticajan, koji je pred nama i za čije ostvarenje sigurno ne nedostaje sredstava. Ono što nam je potrebno jest ‘novi pogled’ prema ‘novom svijetu’, sposoban pažljivo tumačiti izazove i ‘znakove vremena’ koji mogu pridonijeti miru potičući društveni dijalog i ponovno otkrivajući u njima nadu na koju nas potiče Spes non confundit – Nada ne postiđuje (Rim 5,5), bula kojom je papa Franjo proglasio Jubilej 2025. godine.
Državni je tajnik istaknuo da su središnje mjesto riječi i bitnost evanđeoske poruke s apsolutnom jednostavnošću u temelju mira Uskrsloga Krista, razoružanoga mira i razoružavajućega, poniznoga i ustrajnoga mira. On dolazi od Boga koji sve nas bezuvjetno voli – kazao je kardinal Parolin citirajući papu Lava Četrnaestoga.
Osvrćući se na pitanje ekološkoga duga, istaknuo je da je on nepravedni nerazmjer između štete u okolišu koju uzrokuju bogate nacije, uglavnom na sjeveru planeta, i patnje koje podnose siromašnije nacije na globalnom jugu. Zauzimanje za smanjenje utjecaja na okoliš također je način za rješavanje financijskoga duga. Potrebno je promijeniti međunarodnu financijsku arhitekturu, i to ne samo uvrštavanjem klauzula koje u dugovima uzimaju u obzir klimatske promjene, nego i značajnim preoblikovanjem financijskoga sustava – istaknuo je državni tajnik kardinal Parolin. (kta/rv)
