Počeci proslave blagdana Madonna del Carmine sežu u 1535., kada je skupina ribara pronašla kip izrezbaren u cedrovom drvu uz rijeku Tiber. Kip je odmah proglašen čudesnim i povjeren je karmelićankama crkve San Crisogono u srcu Trasteverea. Od tada je Gospa postala zaštitnica te rimske četvrti te se slavi u srpnju, piše Vatican News.
Na završnoj proslavi blagdana Madonna del Carmine u rimskoj četvrti Trastevere, u nedjelju 28. srpnja navečer, na rijeci Tiberu je održana procesija s likom Gospe poznate pod nazivom „Madonna Fiumarola“.
„Drago mi je da se ova lijepa tradicija čuva. Tradicije su to koje su istovremeno dio vjere i kulture, a koje su korisne i za sadašnjost“, istaknuo je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin koji je sudjelovao u procesiji.
Proslava, koju je papa Franjo spomenuo na jučerašnjoj molitvi Anđeoskog pozdravljenja, započela je oko 19.30 sati kada je kardinal stigao u povijesni Veslački klub Lazio.
Tradicije nam pomažu da dobro živimo u sadašnjosti
Po kardinalovu dolasku, otkriven je Gospin kip koji je kardinal blagoslovio i koji je, odmah zatim, natovaren na ramena osmorice članova Nadbratovštine Maria Ss. Del Carmine in Trastevere te ukrcan na brod. Brod je plovio rijekom od dijela Lungotevere Flaminio do samog ulaza u četvrt Trastevere pa do mosta Garibaldi u blizini otoka Tiber. Zatim je procesija išla susjednim ulicama sve do crkve Santa Maria in Trastevere.
„Očito moramo imati svoje korijene“, istaknuo je kardinal Parolin, „jer i korijeni sadašnjosti moraju potonuti u prošlost, u lijepe i dobre trenutke prošlosti“. Okupljenim vjernicima poželio je da im takve „lijepe i dobre tradicije iz prošlosti pomognu da dobro žive u sadašnjosti“.
Počeci proslave blagdana Madonna del Carmine sežu u 1535., kada je skupina ribara pronašla kip izrezbaren u cedrovom drvu uz rijeku Tiber. Kip je odmah proglašen čudotvornim i povjeren je karmelićankama crkve San Crisogono u srcu Trasteverea. Od tada je Gospa postala zaštitnica te rimske četvrti te se slavi u srpnju.
Ratovi u Ukrajini i Gazi: potrebno je međusobno povjerenje
Na kraju slavlja, kardinal je odgovarao na novinarska pitanja o ulozi Vatikana u međunarodnoj diplomaciji i zahtjevnom zalaganju za mir. Zauzimati se za mir bez vojnih, političkih ili gospodarskih interesa uvijek je bilo opredjeljenje vatikanske diplomacije, ponovio je državni tajnik te dodao da isto vrijedi i za „prevenciju sukoba“ i traženje „pravednih i trajnih“ rješenja kada sukobi izbiju.
Naravno, dodao je, nismo uvijek shvaćeni, ali ne možemo se odreći toga „poziva“, kao ni opredjeljenja Vatikana da se ponudi „kao prostor u kojem se neprijatelji mogu susretati i pronalaziti mjesto za pregovore“. O trenutnoj situaciji u Ukrajini i Gazi te o mogućim pregovorima da se dođe do kraja rata, kardinal je izrazio sumnju, istaknuvši da se radi o problemu s povjerenjem.
„Do problema dolazi kada postoji minimum međusobnog povjerenja“, rekao je te zamolio Gospodina da „nadahne one koji sudjeluju u tim ratovima“, moleći osobito za njihovu sposobnost da se uključe u dijalog s drugima. (kta/rv)
