Podići glas protiv nasilja i nepravedne diskriminacije, hrabro se suočiti s temeljnim uzrocima sukoba i čvrsto se zalagati za zaštitu našeg zajedničkog doma. To je velika odgovornost koju vjerski vođe imaju u suvremenom svijetu – istaknuo je kardinal George Jacob Koovakad, prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog, u izlaganju održanom jučer, 28. kolovoza, u Maleziji na drugom Međunarodnom samitu vjerskih vođa. Glavna tema događaja koji se održava u glavnom gradu Kuala Lumpuru je „Uloga vjerskih vođa u rješavanju sukoba“, a organizirao ga je Ured premijera Malezije u suradnji sa Svjetskom muslimanskom ligom (Muslim World League), piše Vatican News.
Međusobno smo povezani, ovisimo jedni o drugima te se nijedan narod, nijedna religija, nijedan vođa ne mogu sami suočiti s današnjim izazovima – istaknuo je prefekt. Surađujući s vladama, civilnim društvom i medijima te slušajući prečesto zanemarene glasove žena, djece, mladih i drugih, kardinal je potaknuo da oživimo duhovnost naših zajednica, usmjeravajući srca prema suosjećanju i razumijevanju.
U svom izlaganju kardinal Koovakad je izdvojio tri načina na koje vjerski vođe mogu doprinijeti sprječavanju, rješavanju i iscjeljivanju sukoba. Prvi način je nastojati donositi glas mira, a ne nasilja. Vjerski vođe nikada ne smiju poticati mržnju, opravdavati ili odobravati nasilje. Naš je poziv uzvišeniji: sprječavati zlo, rješavati sukobe i iscjeljivati podjele. Uvijek moramo poticati nenasilna rješenja sukoba. Samo tako ćemo moći izgraditi svijet dostojan naše zajedničke čovječnosti – napomenuo je kardinal.
Istaknuo je također kako se religija često optužuje kao uzrok sukoba ili se upotrebljava kao praktično sredstvo za poticanje podjela ili opravdavanje nasilja. Naprotiv, uzroci sukoba obično se nalaze u siromaštvu, nejednakosti, političkim manipulacijama, isključenosti i dubokim ranama nepravednosti, dok podjele proizlaze iz nepravilne upotrebe moći i nastaju u neizliječenim socijalnim razdorima te u ljudskom srcu kada se udaljavamo od pravednosti, suosjećanja i potrage za istinom.
Međutim, prefekt Dikasterija za međureligijski dijalog je prepoznao da su kroz povijest neki vjerski vođe izravno ili neizravno pridonijeli izazivanju ili pokretanju sukoba, posebno kada se razmatraju fenomeni poput vjerskog ekstremizma, etno-religijskih političkih pokreta i fundamentalizma. Dodao je također da moramo iskreno priznati da unutar naših tradicija postoje pojedinci i skupine koji su u ime religije sijali podjele, provodili nasilje i dovodili do razaranja, a neki su čak drugačije tumačili ili iskrivljavali svete spise, tradiciju i povijest kako bi opravdali nasilje, provodeći diskriminaciju i oduzimajući drugima njihova legitimna prava, uključujući slobodu vjeroispovijesti.
Stoga su vjerski vođe pozvani podsjetiti svoje zajednice da vjera nikada ne smije biti oružje, nego snaga koja liječi – istaknuo je kardinal Koovakad citirajući riječi pape Franje u njegovoj posljednjoj uskrsnoj poruci Urbi et Orbi, u kojoj je apelirao na sve one koje imaju političku odgovornost da ne podlegnu logici straha. Naveo je zatim pozitivne primjere susreta i inicijativa koje promiču mir i dijalog, poput Međunarodnog samita vjerskih vođa i dokumenta o „Ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“.
Kardinal Koovakad također je istaknuo da vjerski vođe ne mogu mirno spavati u svijetu u kojem odjekuje vapaj ranjenog čovječanstva i ranjene zemlje, osobito djece, žena i siromašnih. Kao vjerski vođe pozvani smo podići glas u ime onih koji nepravedno pate u sukobima, govoriti pravedno i hrabro te iscjeljivati jer ćemo na kraju biti suđeni po našim djelima milosrđa i suosjećanja. Religija ima jedinstvenu moć iscjeljivati rane kroz oprost, ali i kroz ravnopravnu primjenu pravednosti, bez skrivanja istine – objasnio je prefekt ističući da će svijet oko nas moći napredovati u miru i skladu samo kad će srca biti iscijeljena.
Na kraju je kardinal Koovakad potaknuo vjerske vođe na izgradnju budućnosti mira i solidarnosti u svijetu izranjenom nepovjerenjem, mržnjom i ekstremizmom kroz hrabro rušenje starih zidova te gradnju novih mostova solidarnosti. Istaknuo je da je međureligijski dijalog put koji desetljećima ruši barijere straha, neznanja i mržnje, podsjećajući također na prve riječi pape Lava XIV. upućene predstavnicima drugih vjerskih tradicija, kojima je istaknuo da svaka zajednica donosi svoj doprinos mudrosti, suosjećanja i zauzetosti za dobro čovječanstva. (kta/rv)
