Hrvatska rimska zajednica svečanom svetom misom u nedjelju 9. veljače proslavila je blagdan blaženog Alojzija Stepinca u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima. Misno slavlje predvodio je kardinal Gianfranco Ghirlanda SJ. U koncelebraciji su bili mons. Petar Rajič, nadbiskup i apostolski nuncij u Italiji i San Marinu i mons. Giorgio Lingua, nadbiskup i apostolski nuncij u Hrvatskoj, rektor Zavoda Marko Đurin, mons. Ivan Kovač, podtajnik Dikasterija za kler, mons. Hrvoje Škrlec i mons. Mario Popović iz Državnog tajništva Svete Stolice, fra Miljenko Šteko, gvardijan Međunarodnog zavoda Antonianum u Rimu, mons. Ilija Jakovljević, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, rektori drugih rimskih zavoda i tridesetak svećenika na službi ili studiju u Rimu.
Svoju je propovijed kardinal Ghirlanda započeo prisjećanjem na svoj prošlogodišnji boravak u Hrvatskoj koja mu se jako svidjela te njenu ljepotu nosi u živom sjećanju. Posebno je spomenuo kako ga se dojmila gostoljubivost hrvatskog naroda koju je osjetio gdje god bi došao. Potom je nastavio pitanjima vezanim uz mučenike: „Kako su uspjeli podnijeti progonstvo, to jest biti klevetani, premlaćivani, mučeni, zatvarani, ubijani, a da ne zaniječu vjeru i ostanu vjerni Bogu i Crkvi? Uvijek sam se pitao: bih li ja to mogao?“ Izrazivši zahvalnost što nije morao podnijeti mučeništvo, odmah je s pouzdanjem nadodao da bi mu u takvoj situaciji Bog dao vjeru i snagu da se suoči s nevoljama. „Samo Bog daje milost da se podnese progonstvo i mučeništvo, koja postaje unutarnja snaga za vjernost do kraja. No, radi se o mučeništvu samo ako je ono mirna borba koja se vodi strpljivim i istinski evanđeoskim podnošenjem. Ona uključuje ljubav i prema progoniteljima. Blaženi Stepinac je molio i poticao na molitvu za svoje progonitelje, jer je želio i nadao se njihovom obraćenju. Nije bilo u njemu mržnje, želje za osvetom ili revanšizmom, već oprost i ljubav.“
Osim službe biskupa i kardinala u Crkvi, Isus je blaženom Stepincu povjerio i mučeništvo kao svjedočanstvo najveće vjere, ljubavi i nade, kako bi bio svjetlo drugima u tami. Stepinčevo svjetlo svijetlilo je usprkos različitim totalitarnim režimima – nacizmu, fašizmu i komunizmu – koji su bili na vlasti u Stepinčevo vrijeme. Uz snagu koju je dobivao od Isusa, blaženi je Stepinac ostao postojan i nepokolebljiv u svojim stavovima: obrana prava i dostojanstva svake osobe, bez obzira na spol, rasu i vjeru, te obrana katoličke vjere i jedinstva Crkve. Svoje stavove nije iskazivao samo riječima, nego i djelima, spašavajući tisuće osoba, svjestan rizika koji time preuzima na sebe. Posebno je istaknuo kako razlog Stepinčevog hrabrog otpora nije bio političke prirode, već humanitarne i vjerske.
Propovjednik se osvrnuo i na odnos komunističkog režima prema blaženom Stepincu. Koliko god da je komunistički režim bio okrutan, nije mogao odvojiti blaženoga Stepinca od vjernosti Crkvi i Petrovom nasljedniku. Stepinac nije prekinuo vjernost hrvatskog naroda Katoličkoj Crkvi, još od njegovog dolaska u današnju domovinu, a razlog koji mu je davao snagu u vjernosti Crkvi kardinal vidi u Stepinčevoj čvrstoj vjeri da Crkvu ne može uništiti nikakva ljudska sila, jer je njezin temelj Krist, kojega i danas predstavlja Petrov nasljednik.
„Blaženi Stepinac danas je aktualan primjer za svakog od nas, koji živimo u vremenu u kojem se sekularizacija pretvorila u dominantni praktični ateizam, koji poput crva nagriza društvene strukture i način razmišljanja ljudi. To je đavolsko djelo koje uništava ono što je najautentičnije u ljudskom biću koje je stvorenje i dijete Božje. No, đavolsko je upravo zato što, obmanjujući ljudski um, prodire u čovjeka na način da ne primjećuje uništenje prema kojemu ga vodi. Možda nismo pozvani na krvno mučeništvo, ali svakako smo pozvani da bez dvosmislenosti svjedočimo svoju vjeru protiv prevladavajućeg ateističkog mentaliteta i da svjedočimo svoju vjernost Petrovom nasljedniku, upravo u vremenu kada brojni sukobi ugrožavaju jedinstvo Crkve“ rekao je na kraju svoje propovijedi kardinal Ghirlanda, moleći zagovor blaženog Stepinca da posreduje za vjernike, Crkvu i papu.
Prije završnog misnoga blagoslova, obratio se rektor Đurin. Izrazio je zahvalu svima na dolasku. Posebno je zahvalio kardinalu Ghirlandi, na dolasku i riječima koje je uputio u propovijedi. Uz to, rektor je zahvalio kardinalu i na svemu što čini za Crkvu. Kardinal Ghirlanda bio je profesor na Gregorijani brojnim pitomcima Zavoda sv. Jeronima i drugim našim studentima.
Misi su nazočili i pripadnici diplomatskog zbora: otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić i veleposlanik Republike Hrvatske pri Republici Italiji Jasen Mesić te ostalo diplomatsko osoblje. Svetoj misi nazočili su i hrvatski vjernici koji žive u Rimu, kao i hodočasnici iz Hrvatske i inozemstva koji su došli u Rim na hodočašće povodom Jubilejske 2025. godine. Među hodočasnicima bila je i grupa vjernika Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj koji su ovih dana u Rimu sudjelovali na Jubileju oružanih, redarstvenih i snaga sigurnosti.
Pjevanjem je svetu misu animirao zbor crkve sv. Jeronima pod vodstvom vlč. Brune Diklića dok su u liturgijskoj asistenciji sudjelovali salezijanski bogoslovi i bogoslovi iz Zavoda Germanicum et Hungaricum u kojemu je za vrijeme svoga studija u Rimu boravio i blaženi Alojzije Stepinac. (kta/f.z.)
