Na marginama 57. skupštine katoličkih biskupa i patrijarha Libanona, kojoj je nazočio i kardinal Michael Czerny, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, za izdanje lista „L`Osservatore Romano“ od 21. veljače kardinal Béchara Boutros Raï, antiohijski maronitski patrijarh, razgovarao je sa Salvatoreom Cernuziem. U nastavku donosimo cjelovit prijevod razgovora, preuzet od Informativne katoličke agencije:
Libanon je zemlja koja nosi očite rane. Koji je izazov s kojim se trenutno suočava Crkva u Libanonu?
Crkva u Libanonu, kao i sve druge Crkve, prije svega brine o svom crkvenom poslanju, a brine i za zemlju jer je Libanon drugačiji od drugih zemalja. Crkva je priznata, Crkvu poštuju vlasti, poštuju je mediji. Libanon razdvaja vjeru i državu, ali nema državnu religiju: ni kršćanstvo ni islam. I zato Crkva može obavljati svoje poslanje na crkvenoj i na nacionalnoj razini. Naravno, ne ulazi u neku konkretnu problematiku, nego je posvećena i donosi svoj sud o gospodarskom i političkom životu. Stoga Crkva ima veliko polje na kojem može raditi.
Jedno od glavnih pitanja su sirijski izbjeglice. Libanon je primio preko 1,5 milijuna izbjeglica. Što se može učiniti za njih i kakvi su izgledi u svjetlu nove političke situacije koja je nastala u Siriji?
Milijun i pol izbjeglica u Libanonu su Sirijci, zatim pola milijuna Palestinci. Dva i pol milijuna, odnosno to je polovica stanovnika zemlje. No, uvijek se obraćamo međunarodnoj zajednici i Siriji za povratak izbjeglica. Naravno, da budemo praktični, povratak bi mogao biti zajamčen kada – nadajmo se – počne obnova Sirije. Ako ne dođe do obnove Sirije, oni su prisiljeni ostati u Libanonu, i to je veliki ekonomski, nacionalni politički i komercijalni teret za zemlju. Živimo od čuda, mogli bismo reći.
Ali gostoprimstva ne nedostaje…
Ne, ne, nedostaje. Nikada nismo zatvarali granice.
Vaše razmišljanje o miru. Zaziv je to koji se ponavlja i u vašim molitvama, ali u molitvama drugih biskupa u Libanonu i u Papinim stalnim apelima.
Mir je zbroj svih dobara koja Gospodin daje ljudima i narodima. Riječ „mir“ sadrži sva dobra. Mir je među nama, mir je među čovjekovim djelima jer kada se Isus rodio anđeli su pjevali: „Slava Bogu na visini i na zemlji mir“. Dakle, Crkva i kršćanstvo moraju raditi na izgradnji mira.
I je li moguće zamisliti Bliski istok u miru?
Naravno, sigurno je moguće. Ništa nije nemoguće.
Spomenuli smo papu Franju. Što želite poručiti Svetom Ocu koji je hospitaliziran u poliklinici Gemelli?
Molili smo za njega javno i molimo za njega i osobno. Moli cijela Patrijaršija, svatko od nas ma gdje bio. Neka mu je Gospodin u pomoći i neka mu daruje ozdravljenje.
© L’Osservatore Romano. Za pristup cjelovitom sadržaju, više informacija možete saznati ovdje.
