Grupe za pritisak, poznate kao PAC, s europskim vezama ulijevaju novac u američke izborne kampanje.
Europske korporacije neizravno su usmjerile oko 14,3 milijuna dolara (13,2 milijuna eura) sredstava u izborne kampanje u SAD-u tijekom trenutnog izbornog ciklusa, otkriva Euronewsova analiza podataka koje je dostavila neprofitna organizacija Open Secrets.
Od tih sredstava, oko 56% otišlo je za republikanske kampanje, dok je 44% otišlo demokratima.
Iako je stranim tvrtkama tehnički zabranjeno izravno doprinositi izbornim kampanjama u SAD-u, one mogu lako zaobići te zaštitne ograde korištenjem svojih američkih podružnica za osnivanje odbora za političko djelovanje poznatih kao PAC-ovi.
Ti PAC-ovi prikupljaju novac od svojih američkih zaposlenika, koji se potom usmjerava u izborne kampanje, s potrošnjom koja je obično usmjerena na kongresne, a ne na predsjedničke kandidate.
PAC-ovi su desetljećima glavni dio financiranja američkih kampanja. Njihovi izravni doprinosi kampanjama ograničeni su, ali mogu potrošiti neograničen novac na oglašavanje koje podržava stranke i njihove kandidate.
Euronewsova analiza pokazuje da su ukupno 143 tvrtke sa sjedištem u 13 europskih zemalja — od kojih je 10 država članica EU-a — uložile novac u američke izbore preko PAC-ova.
Najveći doprinos u ovom dvogodišnjem izbornom ciklusu dali su švicarska investicijska banka UBS, njemačka telekomunikacijska kompanija T-Mobile i britanska obrambena tvrtka BAE Systems.
Prema Sarah Bryner, direktorici istraživanja i strategije u Open Secrets, PAC-ovi su bitan alat za lobiranje, ali nisu dovoljno moćni da utječu na izborne rezultate.
“Nije nužno da imate strane interese koji uspostavljaju PAC-ove kako bi utjecali na politiku SAD-a. Prije je da imate tvrtke sa sjedištem u Europi ili drugim zemljama, koje trebaju obaviti stvari u SAD-u”, rekao je Bryner.
Objasnila je da se mnoge velike europske korporacije uvelike oslanjaju na klijentelu sa sjedištem u SAD-u i stoga moraju utjecati na donošenje politika. “Moraju biti politički uključeni, to je samo osnovna politička oštroumnost”, dodala je.
Ovi PAC-ovi povezani s Europom obično doprinose prilično jednakim udjelom u financiranju kampanja demokrata i republikanaca.
“Uobičajeno je da PAC-ovi doprinose objema stranama jer ono što im je potrebno jest pristup političarima”, objasnio je Bryner. “Obje strane će osvojiti različita mjesta na različitim mjestima i služit će u odborima koji reguliraju njihove tvrtke.”
Međutim, velika većina PAC-ova povezanih s Europom pridonosi neznatno više republikanskim kampanjama, pri čemu 55% od ukupnih 13,2 milijuna eura ulaganja u ovom izbornom ciklusu ide prema republikanskim kandidatima.
Samo su PAC-ovi portugalskih i španjolskih tvrtki više pridonijeli demokratskim kampanjama nego republikanskim tijekom ciklusa 2023.-2024.
Koliko je odlučujuće strano financiranje?
Doprinosi PAC-ova povezanih s Europom svejedno blijede u usporedbi s veličinom ratne škrinje kandidata koji se natječu na američkim izborima.
Političke kampanje u SAD-u zaradile su oko 8,6 milijardi dolara (7,9 milijardi eura) za Predstavnički dom, Senat i predsjedničke izbore 2024. između siječnja 2023. i travnja 2024.
Zapravo, pojedinačni doprinosi milijardera donatora postaju sve važniji u guranju izbornog kotača.
Kontroverzna presuda Vrhovnog suda iz 2010. u korist konzervativne neprofitne organizacije Citizens United promijenila je stoljećima stara pravila financiranja kampanja, dopuštajući vanjskim grupama da troše neograničene količine novca na kampanje i dovela do takozvanih “super PAC-ova”.
Ove relativno nove vrste PAC-a rastu u broju i snazi. Iako ne mogu donirati novac izravno političkom kandidatu, imaju gotovo nesputanu mogućnost poticanja kampanja kandidata putem oglašavanja i društvenih medija.
Legalnost metoda koje koriste te supergrupe često se osporava. Ranije ovog tjedna, ured okružnog tužitelja u Philadelphiji podnio je tužbu protiv kontroverzne dnevne nagrade od milijun dolara (925.000 eura) koju nudi pro-Trumpov super PAC Elona Muska registriranim biračima u swing državama.