Povodom stogodišnjice svojega osnivanja, u jubilarnoj 2025. godini, Riječka nadbiskupija vam predstavlja Kakav dar, novu himnu posvećenu sv. Vidu, zaštitniku grada.
Maestro Giovanni Geraci, kojemu je povjereno skladanje himne, znalački je i nadahnuto uglazbio izvrstan tekst, koji je sastavila profesorica Mihaela Matešić.
U nadi da će nova himna ući u srca vjernika, omogućeno je besplatno preuzimanje partiture u PDF formatu, klikom na ikonu.
Himnu možete poslušati i na YouTube kanalu
Tekst himne
O sv. Vidu ne zna se mnogo. Predaja je do naših dana donijela tek spomen na njegovo mučeništvo u mladim godinama, koje je podnio zato što je bio kršćanin po svojem uvjerenju. Rođen je u rimskoj patricijskoj obitelji koja je prakticirala politeizam, odnosno tradicionalne rimske kultove. Za kršćanstvo su ga oduševili njegovi odgojitelji i uskoro je u njemu niknula klica ljubavi prema Kristu zbog koje ga je najprije odbacila njegova imućna obitelj i zbog koje je potom morao pobjeći iz Rima. U jednome od prvih govora o sv. Vidu riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić istaknuo je da je taj sveti mladić stradao zato što je imao drukčije mišljenje od većine u onodobnom društvu, jer je vjerovao u svoj izbor, u to da je nasljedovanje Kristova primjer najveća vrijednost u životu i za tu je vrijednost bio spreman položiti svoj zemaljski život. Te nadbiskupove riječi, kao i činjenica da se nalazimo u jubilejskoj godini nade, koju je proglasio papa Franjo, bile su nadahnuće za ovu Himnu sv. Vidu. Naime zasigurno je upravo čvrsta nada u Nebo vodila mlado i hrabro srce sveca zaštitnika naše Nadbiskupije kroz progonstvo i mučeništvo. Predaja spominje i mnogobrojna ozdravljenja koja je sv. Vid izmolio za svoje sugrađane te su stoga u himni također opjevane njegova ljubav prema bližnjima i njegova želja za spas duša.
Glazba
Pjesma „Kakav dar“ je vokalna skladba u glazbenom obliku „himne“, oblik koji više od drugih omogućava puku slobodno pjevanje, ali istovremeno i zboru da dođe do izražaja.
Partitura je izvedena u tri verzije, po jedna za svaku kiticu pjesme, pri čemu se pazilo da puk uvijek može pjevati: unisono, koralno u 4 glasa i koralno u 4 glasa s diskantom. Naravno, svaka župa će moći izvoditi Himnu u skladu sa svojim glazbenim mogućnostima.
Glavna melodija je namijenjena puku te je pisana u srednjoj melodijskoj poziciji. Nježna je i pjevna i svatko će je moći pjevati od prve.
I melodijske linije povjerene zboru, u svojoj elegantnoj jednostavnosti, vrlo su ugodne i mogu ih lako izvoditi brojni amaterski zborovi koji djeluju u našim župama.
Orguljska pratnja udvostručuje glasove i nije je teško izvesti; naravno, prisutnost mnogih snizilica u ključu (As-dur) može stvarati poteškoće, ali svečani i umjereni tempo i kratkoća istih fraza koje se više puta ponavljaju omogućavaju i manje vještim orguljašima kvalitetnu izvedbu, iako uz malo truda.
Diskant ad libitum, povjeren jednome sopranu samo u trećoj kitici, obogaćuje Himnu dodatnom ljepotom, varijacijom i svečanim ugođajem. Pritom sopran nikako ne smije biti teatralan, solist iznad sviju, nego se treba uskladiti sa zborom bez dodatnoga isticanja i staviti se u funkciju zbora. U slučaju da zbor nema kvalitetnu solisticu, melodija diskanta se može povjeriti i nekom instrumentu (flauti, violini, oboi i slično).
Autori
Mihaela Matešić doktorica je znanosti i redovita profesorica na Filozofskome fakultetu u Rijeci. Na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci i na studiju Logopedije Sveučilišta u Rijeci predaje kolegije iz područja lingvistike. Surađuje na istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost, a vodila je i više znanstvenih projekata Sveučilišta u Rijeci. U Riječkoj nadbiskupiji djelovala je kao članica radne skupine na višegodišnjem projektu održavanja vježbi za liturgijske čitače. Članica je Javnoga vjerničkog društva „Omnia Deo“, koje je svoje kanonsko priznanje dobilo upravo u riječkoj Nadbiskupiji, zahvaljujući nadbiskupu mons. Ivanu Devčiću. Na tekstovima duhovne tematike za potrebe uglazbljivanja počela je surađivati još u svojoj rodnoj župi sv. Ivana Nepomuka u Vrbovskom, gdje je voditelj župnoga zbora Zlatko Baraba dosad uglazbio veći broj njezinih pjesama. Surađivala je s mr. Andrejkom Srdoč Geraci i maestrom Giovannijem Geracijem na tekstu himne „Ti, naša hrano“ u povodu Euharistijskog kongresa 2010. godine. U Rijeci aktivno djeluje u Župi sv. Terezije od Djeteta Isusa, gdje je članica Župnoga pastoralnog i ekonomskog vijeća.
Giovanni Geraci, kompozitor i zborovođa, predstavnik je nove generacije autora koji se trude stvarati kvalitetnu glazbu za obnovljenu liturgiju.
Geraci surađuje s Riječkom nadbiskupijom u sklopu Nadbiskupijske škole za crkvenu glazbu, koju je zajedno s Andrejkom Srdoč ustanovio u listopadu 2008.
Na čelu Riječkog nadbiskupijskog zbora, svojom je glazbom uzveličao najvažnije liturgijske događaje koji su obilježili povijest Riječke nadbiskupije u zadnjih 20 godina (Euharijstijski kongres u Rijeci 2010.; Nacionalni susret hrvatskih katoličih obitelji u Rijeci 2015. itd.), dajući time svoj doprinos u razvoju nove liturgijske glazbe za Katoličku crkvu u Hrvatskoj, u skladu s direktivama Drugoga vatikanskog sabora. Između ostalih, tu je misa Krist, naša nada te kompozicije Ti naša hrano, Nahranio si svoj narod, Cecilijo, svijetlog raja si kras.
Otvorene su prijave za sudjelovanje
u Združenom zboru koji će animirati pjevanje na svečanom misnom slavlju u subotu 14. lipnja u 10 sati na Trsatu, povodom blagdana sv. Vida i stogodišnjice osnutka Riječke nadbiskupije.
Prijave su otvorene do 7. travnja 2025. na email: [email protected]
Info: 091 8831970
Objavljeno: 25. ožujka 2025.
