Posljednjih dvanaest mjeseci pape Franje obilježeno je s više od 150 apela za “mučeničku” Ukrajinu i više od 60 za primirje na Bliskom istoku, popraćeno pozivima čelnicima nacija na “kreativne napore” prema pravednom i trajnom miru, svi vođeni tjeskobom svjedočenja “mračnog sata” čovječanstva.
Salvatore Cernuzio
“Patim vidjeti mrtve, dečke koji se ne vraćaju. Teško je…”
Prije točno godinu dana Papa je izgovorio te riječi. Na dan kada je slavio desetu obljetnicu svog pontifikata, podijelio je svoju bol koju su osjetile tisuće majki diljem svijeta.
Govorio je u podcastu – svom prvom – koji su producirale Vatican News. Osobito je mislio na mlade poginule u agresorskom ratu u Ukrajini, koje je uvijek i odmah opisivao kao “mučeničke” ili “napaćene”.
Ovo nije umorni slogan, kako su neki rekli, već stalno podsjećanje na muku ukrajinskog naroda. Bol koju je papa Franjo javno obznanio nije se smanjila u ovih dvanaest mjeseci jedanaeste godine njegova pontifikata, nego se pojačala pred izgledima širenja sukoba u istočnoj Europi, s mogućim raspoređivanjem europskih trupa. i prijetnja nuklearnim odgovorom.
Još se više produbio od listopada s erupcijom intenzivne patnje u Svetoj zemlji, nakon terorističkog napada Hamasa i odgovora izraelske vojske koji je rezultirao s oko 31.000 smrtnih slučajeva u pet mjeseci. Još jedan od onih “komada” koji, kako kaže papa Franjo, čine treći globalni sukob koji je u tijeku.
Tiha molitva, javna bol
Suočavajući se s ovom boli, papa Franjo, poglavar Univerzalne Crkve i sa 87 godina među najstarijim papama u povijesti, moli se u tišini svoje sobe, gdje drži ikone, križeve i druge predmete koji predstavljaju ranjene narode iz kojih potječu.
On daje glas ovoj boli u svakoj javnoj izjavi. Preko 130 apela prošle godine za Ukrajinu, više od 60 za Bliski istok i stanovništvo Gaze.
Nije bilo Angelusa, Regina Caeli ili opće audijencije na kojoj Papa nije propustio spomenuti rat, ponavljajući svoju blizinu pogođenom stanovništvu i moleći za mir i hrabrost da se stane na kraj “ludilu” rata.
Ukrajinska zastava na Trgu Svetog Petra ranije ovog mjeseca
Mir za mučeničku Ukrajinu
Ponekad su to bili energični apeli – čak i kad mu to njegov glas, zbog bronhitisa ili gripe, nije dopuštao – a ponekad i kratki zastoji, kratkotrajni memorandumi ili zvona za uzbunu da se spriječi pojava navike i cinizma, koji čak i dramu raketni napad na škole i domove degradiran na “izvanredne vijesti”.
Nada u pravedan i trajan mir uvijek je bila i ostala jedina pozadina Papinih riječi tijekom ove jedanaeste godine njegova pontifikata.
Osobito je to važno s obzirom na pokušaje instrumentalizacije Papinih riječi i optužbe za “jednaku bliskost” podignute protiv njega – kako je istaknuo kardinal Pietro Parolin, državni tajnik, ovo posljednje uvijek je bilo “stil” Svete Stolice. .
Apel Europskoj uniji
Papa ne odustaje tražiti mir, nadati se miru i moliti za njega.
Riječi su to pape Franje upućene izbjegličkim obiteljima koje su humanitarnim koridorima stigle u Italiju, a koje je primio u audijenciju 18. ožujka prošle godine.
A četiri dana kasnije, na svojoj općoj audijenciji, podsjetio je na Čin posvete Rusije i Ukrajine Bezgrešnom Srcu Marijinu: “Nemojmo se umoriti povjeravati stvar mira Kraljici mira”, potaknuo je, zamolivši vjernici da svakog 25. ožujka obnove Čin posvete Djevici, “da Ona, koja je Majka, sve nas čuva u jedinstvu i miru”.
Papa je uvijek tražio da duhovno opredjeljenje bude usklađeno s “kohezivnom” političkom i diplomatskom obvezom, počevši od Europske unije. Ovo je “vrlo složen” izazov, rekao je u svom obraćanju COMECE-u, budući da su zemlje EU “uključene u višestruke saveze, interese, strategije, niz sila koje je teško spojiti u jedan projekt” protiv rata.
Poruka “Pacem in Terris”
Te su riječi odjeknule u njegovom uskršnjem blagoslovu Urbi et Orbi, popraćenom molbom da Bog otvori srca cijele međunarodne zajednice da radi na okončanju “svih sukoba koji krvare svijet”.
Papa Franjo također se obratio čelnicima naroda u povodu 60. obljetnice Pacem u Terrisumoleći ih da se u projektima i odlukama nadahnjuju ovom enciklikom koja je napisana u jeku napetosti Hladnog rata.
Ova je enciklika danas zapanjujuće aktualna, o čemu svjedoči sljedeći odlomak: “Odnosi među političkim zajednicama, kao i oni između pojedinačnih ljudskih bića, moraju se regulirati ne pribjegavanjem sili oružja, nego u svjetlu razuma, tj. , u istini, pravdi i aktivnoj solidarnosti.”
‘Mir’, piše na transparentu na Trgu svetog Petra
Kreativni napori za mir
“Gdje su kreativni napori za mir?” – upitao je Papa u Mađarskoj, koja je postala odredište za tisuće ukrajinskih izbjeglica.
U svijetu u kojem živimo, pak, strast za politikom zajednice i multilateralizmom doima se kao lijepa uspomena na prošlost: čini se da smo svjedoci tužnog pada kolektivnog sna o miru, dok solisti rata krče sebi put.
Od Pape smo, međutim, čuli ne samo osude, nego i vizije. Na povratku iz Budimpešte novinarima je rekao: “Vjerujem da se mir uvijek stvara otvaranjem kanala; nikad se ne može pomiriti njihovim zatvaranjem. Pozivam sve na otvorene odnose, kanale prijateljstva. To nije lako.”
“Put do mira tiče se svih. Voljan sam, voljan sam učiniti sve što je potrebno”, dodao je Papa, nagovještavajući misiju za koju će se kasnije otkriti da je bila misija kardinala Mattea Marije Zuppija kao njegovog izaslanika u Kijevu. Moskva, Washington i Peking.
Svijet bez mržnje i bez oružja
Zuppijevo poslanje razvijalo se u hodu, ispunjavajući papinu želju za “kreativnošću”.
“U oceanu povijesti plovimo u olujnom trenutku i duboko se osjeća nedostatak hrabrih putova mira. Gledajući s ljubavlju srca na Europu, u duhu dijaloga koji je karakterizira, čovjek bi bio u iskušenju zapitati se: gdje plovite li, ako ne nudite staze mira, kreativne načine za okončanje rata u Ukrajini i mnogih sukoba koji krvare svijet?”
To je bilo Papino pitanje u govoru vlastima u Lisabonu, prvoj postaji njegova putovanja u Portugal na Svjetski dan mladih, tijekom kojeg je susreo milijun i pol mladih ljudi.
Ovi mladi ljudi, istaknuo je u općoj audijenciji koja je uslijedila u srijedu, “pokazali su svima da je drugi svijet moguć: svijet braće i sestara, gdje se zastave svih naroda vijore zajedno, jedna uz drugu, bez mržnje, bez straha, bez zatvaranja, bez oružja!”
Mračan sat
Ovaj Papin san bio je stavljen na kušnju događajima od 7. listopada. Njegov je izraz lica bio mračan, a glas napet kad je Papa, u Angelusu dan nakon napada Hamasa 8. listopada, osudio nasilje koje je “eksplodiralo još žešće “u Izraelu.
Govoreći s prozora Apostolske palače, istaknuo je: “Neka napadi i oružje prestanu, molim vas, i shvatite da terorizam i rat ne vode nikakvim rješenjima, već samo smrti i patnji mnogih nevinih ljudi. Rat je poraz: svaki rat je poraz!”
Papa u molitvi
Uvijek poraz
„Rat je poraz“, još je jedan lajtmotiv koji se stalno ponavlja ovih posljednjih mjeseci pontifikata.
Za neke možda izraz prenaivan, ali kako masovnu smrt tisuća vlastitih građana, od kojih su većina nevini civili, nazvati “pobjedom”?
“Humanitarna katastrofa”: tako je Papa opisao situaciju u Gazi, niti deset dana od izraelskog oružanog odgovora.
Neka oružje utihne! Poslušajte vapaj mira naroda, pojedinaca, djece! Braćo i sestre, rat ne rješava ništa, on samo sije smrt i razaranje, povećava mržnju i umnožava osvetu. Rat briše budućnost
Post i molitva
Na svojoj općoj audijenciji 18. listopada Papa je najavio dan posta i molitve 27. listopada u crkvi sv. Bio je to trenutak molitve i pokore u “tamnom času povijesti”.
Činilo se da je jedan sat trajao stoljeće i tama je obavila tisuće ljudi, otetih im zemlje, domova ili čak života.
“Ne” je jedini odgovor. „Recite ‘ne’ ratu, svakom ratu, samoj logici rata, putu bez svrhe, porazu bez pobjednika, ludilu bez isprika”, poručio je Papa u božićnom Urbi et Orbi.
Ljudi koji ne žele oružje nego kruh, bore se da krenu naprijed i traže mir, ne znaju koliko se državnog novca troši na oružje. Ipak bi trebali znati! Neka se o tome govori, neka se piše, da se zna koji interesi i profiti pokreću konce ratova
Hrabrost za pregovore
Ovo “ne” mora biti popraćeno konkretnim djelovanjem.
To je sugerirao papa Franjo u svom govoru diplomatskom zboru akreditiranom pri Svetoj Stolici: „Sukob koji sve više tinja ne može se nastaviti na štetu milijuna ljudi, već je potrebno stati na kraj tragediji. pri ruci kroz pregovore, poštujući međunarodno pravo.”
U Fatimi papa Franjo moli za čovječanstvo
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje