Nakon sastanka iza zatvorenih vrata u Milanu, kardinal Francesco Coccopalmiero navodno je rekao kako vjeruje da se između zidarstva i Crkve u proteklih 50 godina dogodila ‘evolucija u međusobnom razumijevanju’.
MILANO, Italija – Kardinal koji je u petak sudjelovao na “povijesnom” sastanku iza zatvorenih vrata između čelnika talijanskih masonskih loža i viših čelnika Katoličke crkve pozvao je na otvaranje “trajnog” dijaloga s tom tajnom organizacijom, unatoč tome što je masonstvo dugo osuđivana od Crkve.
A dokument iz 1983 iz Kongregacije doktrine vjere izjavio je da su se masonska načela “uvijek smatrala nepomirljivima s doktrinom Crkve”. A prošlog studenog Dikasterij za nauk vjere ponovno je potvrdio to stajalište, citirajući dokument iz 1983. da je “aktivno članstvo vjernika u slobodnom zidarstvu zabranjeno, zbog nepomirljivosti između katoličkog nauka i masonstva”.
Obraćajući se Milanu sastanak na temu Katolička crkva i masonerijakardinal Francesco Coccopalmiero, 85, navodno je rekao kako vjeruje da se u proteklih 50 godina između zidarstva i Crkve dogodila “evolucija u međusobnom razumijevanju”.
“Stvari su krenule dalje i nadam se da ovi sastanci neće tu stati”, rekao je umirovljeni talijanski prelat, prema Il Messaggero, citirajući izvore prisutne na sastanku koji je bio zatvoren za novinare.
Kardinal Coccopalmiero, koji je služio kao pomoćni biskup u Milanu pod kardinalom Carlom Mariom Martinijem (1927.-2012.), rekao je da se pita „nije li moguće razmišljati o trajnoj raspravi, čak i na službenoj razini, kako bismo se mogli bolje nositi sa svakim drugo.” Poznato je da je kardinal Martini bio blizak slobodnim zidarima koji su odao toplu počast njemu kao “čovjeku dijaloga” kad je umro.
Prema izvorima koji su razgovarali s La Nuova Bussola Quotidiana, sva tri velika majstora talijanskih loža — Stefano Bisi iz Velikog Orijenta Italije, Luciano Romoli iz Velike lože Italije i Fabio Venzi iz Velike regularne lože Italije — obratila su se skupu. Dvojica od njih javno su govorili.
“S različitim nijansama, svi su branili kompatibilnost slobodnog zidarstva s katoličkom vjerom”, izvijestio je La Nuova Bussola Quotidiana’s glavni urednik Riccardo Cascioli, koji je razgovarao i sa sudionicima sastanka u Kulturnoj zakladi Ambrosianeum.
Uz kardinala Coccopalmiera, Katoličku Crkvu predstavljali su milanski nadbiskup Mario Delpini, franjevački teolog o. Zbigniew Suchecki i biskup Antonio Staglianò, predsjednik Papinske teološke akademije.
Bisi, tko rekao je smatrao je da je sastanak bio “vrlo značajan”, pripisao je Crkvi zasluge za svoje obrazovanje kao netko tko dolazi iz siromašne sredine i objasnio kako je pomirenje između masonerije i Crkve bila njegova dugogodišnja želja. Također se rado prisjetio kardinala Martinija “koji je ovdje bio kod kuće”.
Izrazio je zahvalnost za uvertiru kardinala Gianfranca Ravasija u Slobodne zidare iz 2016. otvoreno pismo pod naslovom “Draga braćo masoni”, ali je požalio na brzinu dijaloga i pomirenja, te upitao zašto je papa Franjo zaboravio masone u svom zagrljaj svakoga. Kritizirao je nedavno odbijanje Vatikana da dodijeli vjerodajnice masonskom veleposlaniku i istaknuo vatikansku presudu u studenom prošle godine kojom se ponovno potvrđuje zabrana Crkve katolicima da se pridruže masoneriji.
Papa je, rekao je Bisi, “dao poznatu izjavu ‘Tko sam ja da sudim?” na početku svog pontifikata, obratio homoseksualcima” i potom “otvorio vrata rastavljenima”, ali je “zaboravio da među slobodnim zidarima ima i puno katolika koji se ne mogu pričestiti”. Pripadnicima slobodnog zidarstva uvijek je bila uskraćena sveta pričest i sve do Kodeksa kanonskog prava iz 1983., bili su izričito i automatski ekskomunicirani.
Oda indiferentizmu
U odi ravnodušnosti – uvjerenju da razlike u vjeri nisu važne i središnjem načelu masonerije – Bisi je rekao da je “svaki čovjek brat drugome” i da je “veza bratstva neovisna o vjeri. Potrebno je samo vjerovati u Velikog arhitekta svemira.”
“Zvjezdano nebo je isto za budiste, za katolike, za valdežane, za muslimane, za sve one koji vjeruju u vrhovno biće,” nastavio je, dodajući: “Oslobađamo našu braću da se pridržavaju bilo koje vjere i vježbati. Apsolutne istine i zidovi uma ne pripadaju nama i zbog nas se moraju srušiti.”
Bisi je na kraju izrazio nadu da će se “jednog dana papa i veliki meštar možda sresti i zajedno proći dio puta, pod svjetlom sunca”.
Cascioli je rekao da je sveukupni katolički doprinos sastanku bio “zabrinjavajući”.
Nadbiskup Delpini, koji je na sastanak stigao s 45 minuta zakašnjenja, otvorio je konferenciju naglasivši kako je dijalog s tajnim društvom važan jer “možda nisu svi ulazili u temu o tako drevnoj i prestižnoj organizaciji, uvijek okruženoj aurom tajanstvenosti. i sumnje.”
Biskup najveće europske biskupije po broju svećenika i laika rekao je da su domaćini konferencije, Grupa za socio-religijska istraživanja i informiranje, privatna udruga koju je odobrila Talijanska biskupska konferencija, nastavili “razgovore i dijalog” s masonskim ložama. ali je dodao da cilj nije bio “oprost”. Umjesto toga, rekao je, radilo se o “poticanju razgovora između ljudi kako bi se upoznala međusobna stajališta, kako bi se zabilježilo njihovo približavanje ili udaljenost.” Očito, dodao je, “ova konferencija ne završava nikakvim završnim dokumentom.”
Otac Sucheki pripremio je stručno izvješće o mnogim izjavama Crkve protiv masonstva, ali je Cascioli rekao da je njegov doprinos “donekle omalovažen” doprinosom biskupa Staglianòa, koji se činio netolerantnim prema podsjećanjima na doktrinu.
Iako je biskup trebao objasniti zašto je slobodno zidarstvo nepomirljivo s Crkvom, održao je “dugi govor” koji je “razdvojio doktrinarni pristup s katoličke strane, au osnovi se složio sa zahtjevima masonskih eksponenata”.
Biskup Staglianò rekao je da je “zainteresiran za kršćanski događaj, a ne za doktrinu” i ponavljajući komentari objavio je prošli mjesec u novinama Talijanske biskupske konferencije, Avvenire, vezano uz vatikansku deklaraciju o blagoslovima za osobe u neregularnim zajednicama, Fiducia Suplicans (Moleći Faith), istaknuo je da je Gospodin “ljubav, samo i uvijek ljubav”.
Njegovo milosrđe, rekao je, prethodi istočnom grijehu i “kiša na pravedne i nepravedne” – to jest na sve. “Tko sam ja da sudim da je ljudsko stanje takvo da kiša Božjeg milosrđa na pravedne i nepravedne ne dotiče ni svojom vlagom? Jer ponekad je dovoljna vlaga vode Božjeg milosrđa da obnovi život.”
Pritisak da se ukine ekskomunikacija
Riječi biskupa Staglianòa podudarale su se s Bisijevim prigovorom da se slobodni zidari trebaju slobodno primati na svetu pričest.
Jedan element načina za prevladavanje nepomirljivosti s masonerijom je stoga jasan, prema Cascioliju, i “ad hoc priprema se i teologija«. Zapravo, dodao je, biskup Staglianò kritizirao je vatikansku presudu iz studenog prošle godine kojom se ponovno potvrđuje zabrana katolicima da budu slobodni zidari, nazivajući je “reduktivnom” i ostajući na razini doktrinarnog sukoba.
Značajno je da je prošlog studenog, u novim statutima za Papinsku teološku akademiju biskupa Staglianòa, papa Franjo je kontroverzno istaknuo važnost “temeljno kontekstualne teologije”, one koja je sposobna “čitati i tumačiti Evanđelje u uvjetima u kojima muškarci i žene žive svakodnevno, u različitim zemljopisnim, društvenim i kulturnim okruženja.”
Teologija se, kaže apostolsko pismo, mora “razvijati u kulturi dijaloga i susreta između različitih tradicija i različitih disciplina, između različitih kršćanskih denominacija i različitih religija”. Mora se angažirati “otvoreno sa svima, i vjernicima i nevjernicima”.
Unatoč njihovom očitom entuzijazmu za nekom vrstom pomirenja, Cascioli je rekao da su i biskup Staglianò i kardinal Coccopalmiero željeli ispasti neiskusni u pitanjima slobodnog zidarstva na sastanku, iako je biskup Staglianò prisustvovao barem jednom takvom sastanku s masonima 2017. kada je bio v. biskup Nota na Siciliji.
Nadalje, objasnio je Cascioli, po dolasku na sastanak u petak, biskup Staglianò je “pokazao veliko poznavanje nekoliko masonskih eksponenata” i njegov je prsni križ bio skriven – “čudan način svjedočenja”.
