„U korizmenom hodu, naš pogled je više nego u drugim dijelovima godine usmjeren prema križu“, piše urednica u Uvodniku novoga broja Kane. Teme tekstova također odišu korizmenim ozračjem, usmjerene kao pomoć i poticaj čitatelju na korizmenom putu, u iskrenom nastojanju razumijevanja i prihvaćanja stvarnosti križa.
Jedan od tekstova ovoga broja Kane jest razgovor Alde Sinkovića s profesorom Matteom Luigijem Napolitanom o dokumentima u Apostolskom arhivu koji otkrivaju nove vidike djelatnosti kardinala Alojzija Stepinca.
„Dosje o rasizmu u Hrvatskoj i o nastojanju kardinala Stepinca da spasi što je moguće više Židova jedan je od najvećih u Vatikanskom arhivu, koji se odnosi na pontifikat pape Pacellija“, ističe prof. Napolitano koji je bio jedan od prvih stručnjaka koji je zavirio u spise koji se čuvaju u nekadašnjem Vatikanskom tajnom arhivu, nakon što ga je 2020. za razdoblje od 1939. do 1958. otvorio papa Franjo i promijenio mu naziv u Apostolski arhiv. To je središnja ustanova Svete Stolice gdje se čuvaju svi dokumenti koji se odnose na vlast i na pastoralnu djelatnost rimskog pape te s njime povezane ustanove. To je omogućilo stručnjacima proučavanje brojnih do sada nepristupačnih dokumenata tog za cijelo čovječanstvo delikatnog razdoblja, koje ovom novom dokumentacijom zadobiva drukčiji i potpuniji izgled.
U srdačnom razgovoru s profesorom Matteom Luigijem Napolitanom, Aldo Sinković doznao je da se u arhivu nalazi poseban spisak dokumenata o Hrvatskoj i o djelatnosti zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. „Ranijim otvaranjem tog dijela arhiva papa Franjo je omogućio istraživačima slobodan pristup i provjeravanje postojeće dokumentacije, koja nam omogućuje shvatiti zašto je Stepinca jedan od njegovih najvećih zagovornika Amiel Shomrony, osobni tajnik vrhovnog zagrebačkog rabina Freibergera, uspio upisati u Yad Vashem, koji dodjeljuje titulu ‘Pravednika među narodima’ nežidovima, koji su nesebično, na vlastitu odgovornost i opasnost spašavali živote Židova tijekom holokausta“, ističe prof. Napolitano.
Razgovor se u cijelosti može pročitati u novom broju Kane, u kojem će čitatelji pronaći i pregršt drugih tekstova i interdisciplinarnih pristupa temama o duhovnosti, povijesti, psihologiji, zdravlju, umjetnosti, korizmenom i uskrsnom vremenu.
Osobe koje suosjećaju obogaćuju vlastitu egzistenciju kvalitetom koja je po sebi ozdravljujuća, ali isto tako i kvalitetom koja vraća nadu u život mnogima time što ublažava patnju drugima i povećava kvalitetu života. U vremenu epidemije samoće, istaknuti značaj suosjećanja osobito je važno, a upravo o tome govori nova knjiga doc. dr. sc. Josipa Bošnjakovića i doc. dr. sc. Sande Smoljo-Dobrovoljski, Bogatstvo suosjećanja, koja je bila povod razgovoru s njima za uskrsni broj Kane. Promišljajući o suosjećanju u teološkom i psihoterapeutskom smislu, prof. Bošnjaković ističe: „Život može biti lijep ako gledamo u zahtjevne situacije, kao što može biti ružan i bolan ako otklanjamo pogled od trpljenja i boli.“
U novoj Kani čitatelj će doznati i mnogo toga o jednoj od najučestalijih neuroloških bolesti – epilepsiji, i to u razgovoru s prof. dr. sc. Željkom Petelin Gadže, specijalisticom neurologije, koja je komentirala uzroke, simptome, liječenje epilepsije, pa tako i činjenici da uz lijek i određene životne navike, oko 70 posto oboljelih može biti bez napadaja i živjeti kvalitetan život.
Pitanje sadašnjega trenutka, iz pera Josipa Grpca, ovoga puta govori o globalizaciji, multikulturalizmu i identitetu, dok se Kolumna Stjepana Balobana bavi također intrigantnom temom Vulgarnost u hrvatskoj politici.
„Upotreba vulgarnog rječnika političara nije se događala ni u komunizmu ni u prvim desetljećima hrvatske demokracije sve do novijeg vremena“, ističe prof. Baloban, analizirajući neprihvatljivu retoriku hrvatskih političara danas koji takvim ponašanjem „truju hrvatski javni prostor“.
Ove i niz drugih zanimljivih tema čekaju Vas u Kani za ožujak, u tiskanom ili eIzdanju. Kanu možete pronaći u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti, a na svoju ju adresu uz pretplatu po cijeni od 22,00 EUR godišnje (e-mailom na [email protected] ili pozivom na 01 6349 044). (kta/ks.hr)
