Povodom sastanka generalnih tajnika nacionalnih europskih komisija „Pravda i mir“, koji je nedavno održan u Splitu, katolički tjednik Glas Koncila objavio je u broju od nedjelje 9. ožujka intervju sa supredsjednikom mreže „Pravda i mir Europa“ nadbiskupom Dijona (Francuska) Antoineom Hérouardom.
„Ne može se govoriti o miru u pravom smislu te riječi ako se ne uspostavi pravednost. Tu nailazimo na problem kad je, primjerice, riječ o američkim mirovnim planovima za Ukrajinu. Kažu: ‘Uspostavit ćemo mir.’ No pod kojim uvjetima? Uključuju li ti uvjeti minimum pravednosti?“, rekao je nadbiskup Hérouard osvrćući se na pitanje koje, kad je o pravdi i miru riječ, nameću najnovija politička previranja. Zadaća Crkve je, gdje god je to moguće, promicati svijest o potrebi pravednoga mira i solidarnosti s Ukrajinom, rekao je supredsjednik mreže „Pravda i mir Europa“.
Podržao je i „vlastitu sigurnosnu o obrambenu politiku“ Europe. Na pitanje je li, po njegovu mišljenju, EU kao savez suverenih država u stanju to ostvariti, odgovorio je: „Ne znam, ali vidimo da ono što se događa posljednjih dana stvara bitno drugačiju situaciju. Postaje jasno da se ono što se dogodilo Ukrajini može dogoditi i drugim zemljama. Ta se bojazan vrlo jasno prepoznaje u razgovorima s predstavnicima zemalja s europskoga sjevera, primjerice baltičkih zemalja, ili Poljske. Pitaju se tko će biti sljedeći. To nas tjera da zajednički pronađemo druge putove, a i da pokažemo da smo spremni braniti sebe i svoj način života.“
No, sadašnji je trenutak u tom smislu i izazov: potrebno je pitati se koje su to temeljne europske vrijednosti. „Ovaj trenutak, kad se svijet mijenja i kad se mnoge sigurnosti ruše, i pojedinci i zajednice na neki su način natjerani pitati se o dubljem smislu vlastitoga života i zajedničkoga suživota. U teškim se trenutcima budi duša naroda. U tome vidim i veliku zadaću Crkve kao navjestiteljice evanđelja“, rekao je, među ostalim, nadbiskup Hérouard.
Gost iz Francuske odgovorio je i na nekoliko pitanja o stanju Crkve u njegovoj zemlji, poznatoj među ostalim i po svojoj ‘laïcité’, strogoj odvojenosti Crkve i države, koja prema odgovorima nadbiskupa Hérouarda ipak nije teko stroga kao što se može činiti. A i vrijeme čini svoje. „Mladi ljudi traže. Postavljaju pitanja Crkvi. U tom je smislu teren puno otvoreniji, s puno manje bitaka uvjetovanih prošlošću. Vrlo lijep i vrlo snažan znak toga je, primjerice, nevjerojatan porast broja odraslih koji traže krštenje. Taj je trend prisutan već nekoliko godina“, kaže nadbiskup Hérouard. (kta/ika)
