Studijski dani svećenika Hvarskog dekanata održani su od 2. do 4. lipnja u Banjolučkoj biskupiji, a obuhvatili su bogat vjerski, kulturni i povijesni program u Bosni i Hercegovini. U trodnevnom pohodu sudjelovali su svećenici predvođeni generalnim vikarom Hvarske biskupije don Stankom Jerčićem, dekanom don Tonijem Plenkovićem i biskupijskim kancelarom don Ivanom Jurinom.
Nakon okupljanja u Splitu, svećenici su se uputili prema Buškom Blatu, najvećem umjetnom jezeru u Europi, gdje su posjetili Eco-selo Grabovica. Put ih je dalje vodio kroz Tomislavgrad do Kupresa, gdje su razgledali novu župnu crkvu Svete Obitelji, najveću crkvu u Bosni i Hercegovini. Potom su stigli u Jajce, gdje su posjetili vodopad rijeke Plive, Plivska jezera i njihove mlinice.
U Jajcu su pohodili franjevce predvođene gvardijanom fra Vinkom Markovićem. Urednik „Vjesnika samostana Jajce“ i ravnatelj samostanskog muzeja Franjo Leovac proveo ih je kroz bogatu muzejsku zbirku te ih doveo do mjesta gdje se nalaze zemni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Svećenici su zatim razgledali novu župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i posjetili Svetište sv. Ive u Podmilačju, uključujući drevnu i novu župnu crkvu sv. Ivana Krstitelja i čudotvorni izvor. Prvi dan zaključen je dolaskom u Banju Luku, gdje su svećenici prenoćili.
Drugoga dana svećenici su posjetili banjolučku katedralu sv. Bonaventure, o kojoj im je govorio biskupijski kancelar Pero Ivan Grgić. Tom prilikom ih je primio banjolučki biskup mons. Željko Majić, koji im je predstavio stanje u biskupiji. U 32 župe na području Republike Srpske danas živi oko 3300 katolika, dok je prije posljednjeg rata samo u banjolučkom dekanatu, jednom od ukupno šest, bilo oko 35.000 vjernika. Gradska Župa Pohoda BDM, koja je prije rata brojala više od 5000 vjernika, danas ima njih oko 400. U Katoličkom školskom centru, koji broji 190 učenika, tek je oko 19 % katolika, a ustanovu značajno pomaže Vlada Republike Hrvatske.
Nakon susreta s biskupom, župnik Župe Pohoda BDM vlč. Žarko Vladislav Ošap, čija je župna crkva podignuta 1891. godine, poveo je svećenike u posjet trapistima u Mariji Zvijezdi te u župu Presnače. Tamo ih je dočekao župnik mons. Ivica Božinović, koji ih je uveo u spomen-sobu u kojoj su u noći 11. na 12. svibnja 1995. ubijeni i spaljeni župnik Filip Lukenda i časna sestra milosrdnica Cecillija (Pava) Grgić. Župna kuća je tada spaljena, a crkva sv. Male Terezije minirana. Nova crkva izgrađena je 2005. godine.
Svećenici su potom posjetili samostan Presvetoga Trojstva na Petričevcu, gdje je papa Ivan Pavao II. 22. lipnja 2003. proglasio blaženim Ivana Merza. U crkvi sv. Ante Padovanskoga dočekao ih je samostanski vikar fra Tomislav Svetinović, dok su ih u samostanu pozdravili i drugi franjevci predvođeni gvardijanom i definitorom fra Domagojem Šimićem.
Na povratku s Petričevca svećenici su prošetali kroz Banju Luku do sata koji je stao u trenutku velikog potresa 1969. godine. Trećega dana preko Glamoča stigli su u samostan na Gorici u Livnu, gdje su ih dočekali fra Miroslav Ištuk i samostansko osoblje. Pokazali su im dio bogatog umjetničkog i kulturnog blaga, uključujući galeriju slika Gabrijela Jurkića i crkvu sv. Petra i Pavla. Samostanska knjižnica podijeljena je na dvije cjeline – knjige do 1800. godine i one nakon toga.
Studijski dani svećenika Hvarskog dekanata završeni su povratkom u Split, odakle su svećenici katamaranom otputovali na Hvar. (kta/s.m.)
