Na nacionalnom hodočašću u Godini jubileja, hrvatski hodočasnici sudjelovali su 9. listopada na misi u Bazilici sv. Pavla izvan Zidina u Rimu, koju je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, a propovijedao riječki nadbiskup Mate Uzinić. U propovijedi je pozvao Crkvu i vjernike na obnovu i obraćenje te aktivno uključivanje u sinodalne procese. Istaknuo je i poziv na evangelizaciju, poručivši da vjernici trebaju obogaćivati društvo evanđeoskim vrijednostima i sudjelovati u evangelizacijskom poslanju Crkve.
Na misnom slavlju sudjelovali su hodočasnici iz Riječke, Đakovačko-osječke, Zadarske, Požeške, Porečke i Pulske, Krčke, Gospićko-senjske, Šibenske i Srijemske (nad)biskupije, kao i iz Bosne i Hercegovine, Srbije te hrvatske dijaspore.
Nadbiskup Hranić u uvodnim je riječima, sv. Pavla istaknuo kao primjer evangelizatora koji se potpuno posvećuje Bogu. „Sv. Pavao sam za sebe kaže da se prinosi Bogu za žrtvu ljevanicu. To je vrsta starozavjetne žrtve Bogu koja se izlijeva i nakon koje u posudi ništa ne ostaje. Pavao tako kaže da je dao Bogu sve – sve svoje snage i sve svoje sposobnosti. Neka to bude primjer i nama. Nemojmo ni mi ništa zadržavati za sebe, nego s povjerenjem, poput sv. Pavla, stanimo pred Boga i njemu se u potpunosti prepustimo u ovom euharistijskom zajedništvu.“
Nadbiskup Uzinić u propovijedi je podsjetio na simboličnu povezanost Hrvatske i bazilike sv. Pavla – slavonsku hrastovinu kojom je nakon požara 1823. godine obnovljen krov, zahvaljujući donaciji biskupa Emerika Raffaya. Na toj je činjenici temeljio razmišljanje o dvjema temama: obnovi (obraćenju) i evangelizaciji. „Obnova bazilike bila je radikalan zahvat, a ipak čin očuvanja njezinog identiteta“, rekao je Uzinić ukazujući tako na potrebu obnove Crkve.
U bazilici u kojoj je papa sv. Ivan XXIII. najavio Drugi vatikanski sabor i pozvao Crkvu na aggiornamento – posadašnjenje, nadbiskup Uzinić podsjetio je na njegove riječi. Biskupima je Papa tada rekao „Crkva nije muzej koji treba čuvati, nego vrt koji treba obrađivati“, a svim vjernicima poručio „Tražimo ono što nas povezuje, a ne ono što nas dijeli.“
„Jesu li nas srah i nepovjerenje pred nečim što se nismo dovoljno trudili razumjeti, spriječili da se aktivnije uključimo u sinodalne procese i jesmo li, opsjednuti lokalnim i nacionalnim sukobima, tradicijama i očuvanjem onoga čega više nema i ne treba biti, zanemarili širiti pogled i solidarnost s drugima?“
Nadbiskup je objasnio kako obnova Crkve nije jednokratni čin nego neprekidan proces, naglasivši da se Crkva mora obnavljati težeći onom prvotnom idealu, ali i tražeći način kako ga živjeti u novom vremenu. „Mi, njezini članovi, trebamo se stalno obraćati, usklađujući sebe s onom slikom koju Bog ima o nama i koju nam je pokazao u Isusu iz Nazareta, kako bi ono Božje u nama bilo sve prisutnije i plodonosnije. Danas se taj proces na crkvenoj razini nastavlja kroz sinodalne procese.“ Detektirao je i zapreke na tom sinodalnom putu. „Jesu li nas srah i nepovjerenje pred nečim što se nismo dovoljno trudili razumjeti, spriječili da se aktivnije uključimo u sinodalne procese i jesmo li, opsjednuti lokalnim i nacionalnim sukobima, tradicijama i očuvanjem onoga čega više nema i ne treba biti, zanemarili širiti pogled i solidarnost s drugima?“ Vjernike i teologe stoga je potaknuo na aktivnije uključivanje u obnovu Crkve te da svatko ponudi svoj „doprinos hrastovine“ – svoj jedinstveni dar zajedništvu i poslanju Crkve.
Primjer sv. Pavla, navjestitelja evanđelja svim narodima, Uzinić je istaknuo kao poziv današnjim vjernicima da žive misionarski, izlazeći u susret drugima, ne protiv drugih. „Evanđelje nam nije darovano samo radi nas, nego i radi drugih“, rekao je Uzinić. Upozorio je da i danas, kao i u vrijeme sv. Pavla, ima onih koji žele zatočiti kršćanstvo u nekim prošlim vremenima, kao i onih koji vjeruju drugačije ili uopće ne vjeruju. „Sv. Pavao može biti nadahnuće kako postati sinodalna i misionarska Crkva. On je prvi pošao ‘po svem svijetu’, prekoračivši granice naroda i kontinenata i otišao k drugima, poganima, da bi navijestio ‘evanđelje svemu stvorenju’, zaključio je Uzinić.
Propovijed je završio pozivom na osobno i zajedničko obraćenje, aktivno sudjelovanje u sinodalnim procesima i evangelizacijskom poslanju Crkve te obogaćivanje društva evanđeoskim načelima. „To može biti naša današnja ‘slavonska hrastovina’ – naš doprinos općoj Crkvi i njezinu poslanju.“
Riječki hodočasnici nakon mise uputili su se prema bazilici sv. Ivana Lateranskog. Nakon posjeta bazilici i kraćeg predaha, hodočasnici su posjetili katakombe sv. Sebastijana, a potom baziliku sv. Marije Velike i grob pape Franje. Na povratku u hotel, hodočasnici će moći uživati u panoramskoj večernjoj vožnji autobusom užim središtem Rima oko Koloseuma, Palatinskog brežuljka, Cirkusa Maximusa i okolnih znamenitosti.
Propovijed nadbiskupa Uzinića u cijelosti možete pročitati klikom na ovu poveznicu.
Objavljeno: 9. listopada 2025.
