Grupa od pedesetak hodočasnika iz Beograda uputila se u nedjelju 8. rujna 2024., na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, prema Aljmašu gdje su u zajedništvu sa ostalim vjernicima slavili euharistiju.
Misu je predslavio beogradski katedralni župnik i rektor beogradskog katedralnog kompleksa „Marijanum“ vlč. Mihael Sokol. Homiliju je uputio gvardijan beogradskog samostana sv. Antuna Padovanskog fra Ilija Alandžak, a koncelebrirao je i župnik te upravitelj svetišta u Aljmašu Tomislav Ćurić.
Fra Ilija je u homiliji podsjetio na dva Gospina liturgijska slavlja – Uznesenje i Rođenje. „Svaka od svetkovina nosi svoju poruku. Prva ukazuje na to da ljudski život posvećen Bogu te proveden u slušanju i vršenju Božje volje, završava proslavom, završava primanjem u puno i vječno zajedništvo s Bogom. Druga, ova današnja, govori o naizgled mnogo prizemnijoj, više ljudskoj zbilji. Naime, o rođenju, svakodnevnom životu, njegovim teškoćama i ljepotama“, istaknuo je
„Naš kršćanski život i vjera okrenuti su prema troosobnom Bogu. On je središte svih naših težnji, vodič naših događanja i pratilac na našim putovima; izvor života i konačni cilj kojemu se nadamo prispjeti. Bog je, kako vjerujemo, dobar, sveznajući i svemoćni vječni gospodar našeg života i smrti. A taj vječni Bog, o kojem ništa ne znamo dok nam se On sam ne obrati i ne saopći, nije izabrao nekakav izvanredni način objavljivanja. Sigurno je mogao, ali nije. Poštivao je naša ljudska ograničenja, mogućnosti i slobode“, naglasio je.
„Ljudima se Bog u povijesti objavio ljudskim jezikom, a u punini vremena, kako veli sv. Pavao, sagnuo se k nama u našem ljudskom tijelu. Rodio se, živio, radio, osjećao, učio, patio i umro, kao jedan od nas. U nečemu je ipak bio drugačiji od nas: u dolasku, načinu života, i u odlasku u puni život. No i kad je otišao, poslao je svog Duha da bude trajno s nama. Stoga je naša zajednica, Crkva bitno okrenuta prema trojedinom Bogu“, poručio je.
Potom je fra Ilija govorio o ljudima kroz povijest spasenja koji su odgovorili na Božju ponudu istaknuvši Mariju – djevojku iz Nazareta, zaručenu s tesarom Josipom. „Prihvativši Božju ponudu, rekavši ono što molimo u molitvi Anđeo Gospodnji, neka mi bude po riječi tvojoj, Marija je krenula Božjim putem. Božji put je ona staza na kojoj vrlo često ne vidimo više od tri koraka naprijed, koja od nas traži vjeru da bismo koračali njome. Marija je prihvatila tu stazu i krenula njome“, rekao je te zaključio da „iako kalendarski Mala dolazi poslije Velike Gospe, istinski je prva ona mala, neznatna i slaba ljudska stvarnost, koja po Božjoj milosti i u suradnji s njom postaje velika“.
Pjevanje su predvodili pjevači i orguljaš iz Beograda.
Nakon mise hodočasnici su s domaćinom vlč. Ćurićem obišli Memorijalni centar, ručali u župnom domu te posjetili Osijek.
Hodočašće je ostvareno kroz projekt „Marija Mariji“ – prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije koji je financiralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, a partneri u projektu su Župa u Aljmašu i katedralna župa u Beogradu. (kta/ika)
