Skupina od 42 vjernika iz župa Svih svetih u Blatu, sv. Josipa u Veloj Luci i Pomoćnice kršćana u Orebiću sa s. Danijelom Škoro hodočastila je u petak 17. listopada i subotu 18. listopada u Visoko i Kraljevu Sutjesku u Bosni.
Uz molitvu i pjesmu uvečer su stigli u Franjevački konvikt uz toplu dobrodošlicu fra Stipe Alandžaka, ravnatelja Franjevačke klasične gimnazije Visoko, koji ih je ugostio i ukratko upoznao sa konviktom i gimnazijom.
Ova gimnazija bila je prva klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini. Utemeljena je 1882. u Kreševu, pa je prešla u Guču Goru kod Travnika, da bi 1900. uselila u novu zgradu u Visokom. Time je započela franjevačka odgojno-obrazovna djelatnost u Visokom. Uz Gimnaziju je 1928. izgrađen internat, tzv. konvikt, za smještaj vanjskih đaka kao i kandidata za franjevački red. Gimnaziju su od početka pohađali i vanjski učenici, pripadnici raznih konfesija, pretežno iz Visokog i okolice. Za vrijeme i nakon II. svjetskog rata od raznih vojski stradao je velik broj učenika gimnazije. U ljeto 1945. konvikt je oduzet, a gimnazija je bila prisilno zatvorena do početka 1948. godine. Od travnja 1992. do ožujka 1996. gimnazija je djelovala u izbjeglištvu u Baškoj Vodi. Od 2007./08. u gimnaziju se ponovno upisuju vanjski đaci raznih vjeroispovijesti, a po prvi put od osnivanja i učenice. Konvikt je 2005. godine vraćen gimnaziji i useljen nakon temeljite obnove 2009. godine.
Sljedećeg jutra hodočasnike su učenici gimnazije, budući fratri Gabrijel i Luka i buduća redovnica Ana, proveli kroz konvikt i upoznali sa radom gimnazije. Posebno su bili ponosni na svoju digitalnu i zelenu učionicu, prve u BiH.
Hodočasnici su zatim krenuli u razgledavanje samostana sv. Bonaventure koji je građen kad i gimnazija i konvikt i proglašen je nacionalnim spomenikom BiH. Domaćini su im predstavili samostansku crkvu i kapelicu. Prošetali su kroz poznatu Profesorsku knjižnicu koja ih je oduševila sa svojim velikim brojem naslova i njihovom starošću, kao i samostanski muzej sa svojim brojnim eksponatima.
Nova postaja hodočasničkog puta bila je Kraljeva Sutjeska, koja je zajedno sa tvrđavom Bobovac bila sjedište dvaju bosanskih kraljeva u 15. stoljeću. Po dolasku su hodočasnici slavili svetu misu u crkvi sv. Ivana Krstitelja koja se nalazi uz franjevački samostan u kojem su stolovali kraljevi. Po završetku mise domaćini su im približili i predstavili povijest župe, samostana i župne crkve izgrađene godine 1920. na temeljima ranijih porušenih crkava. Crkva je trobrodne strukture i ima 4 drvena oltara: Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Antuna, Blažene Djevice Marije i oltar kraljice Katarine Velike koju narod u tom kraju posebno štuje. Župa je prije Domovinskog rata brojila preko 12 tisuća vjernika, a sada oko 780.
Razgledali su također samostanski muzej i knjižnicu u kojima se čuva povijest nekad kraljevskog grada. U muzeju su pored ostalog vidjeli i izvezene unikatne križeve koji vjernike prate od krštenja do kraja života. U knjižnici se čuva velik broj vrijednih inkunabula, od kojih su neke i pokazane hodočasnicima s juga.
Kada su završili obilazak hodočasnici su pošli na zajednički ručak u Kakanj, a potom su puni dojmova krenuli natrag prema Blatu uz pjesmu i molitvu krunice.
Hodočasnici
