Broj ljudi koji gladuju porastao je za 14 milijuna. To upozorenje je objavila Globalna mreža protiv gladi u Izvještaju za 2025. godinu. Na pogoršanje kriznih situacija utječu i globalna ekonomska nestabilnost te smanjenje financiranja projekata suradnje i humanitarne pomoći.
Svjetska prehrambena kriza „više je od neuspjeha sustava, to je neuspjeh čovječanstva“. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, oštro je komentirao podatke sadržane u Globalnom izvještaju o prehrambenoj krizi za 2025. godinu, kojega svake godine objavljuje Informacijska mreža o sigurnosti hrane, a pokreće Globalna mreža protiv prehrambenih kriza, međunarodni savez Ujedinjenih naroda, Europske unije te vladinih i nevladinih agencija koje surađuju u rješavanju prehrambenih kriza. „Taj izvještaj“, rekao je Guterres, „još je jedna odlučna optužnica protiv svijeta koji je opasno skrenuo s puta. Toj dugotrajnoj krizi dodaje se još jedna, novija: drastično smanjenje financiranja humanitarne pomoći potrebne za spašavanje života“, objasnio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda, piše Vatican News.
Više od 295 milijuna ljudi u svijetu nalazi se uvjetima ozbiljne prehrambene nesigurnosti. Podaci se odnose na 2024. godinu, a proizlaze iz praćenja koje su provele razne međunarodne organizacije u 65 zemalja svijeta, od kojih je 53 pogođeno ozbiljnim razinama akutne pothranjenosti. U usporedbi s 2023. godinom, ukupan broj ljudi pogođenih prehrambenim krizama povećao se za gotovo 14 milijuna. „Ovo je šesta godina zaredom da ukupan broj ljudi koji se suočavaju s teškom prehrambenom nesigurnosti i dalje raste“, napominje Aurélien Mellin iz Odjela za krizne situacije Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO). Unatoč povećanju broja praćenih zemalja, čimbenici koji su u osnovi te rastuće krizne situacije i dalje su ratovi, klimatske promjene i prirodne katastrofe, ali u 2024. godini pojavili su se drugi čimbenici koji najavljuju daljnje pogoršanje situacije tijekom ove godine.
„Globalna gospodarska i financijska nesigurnost te smanjenje financiranja programa vezanih uz suradnju već utječu na prehrambenu nesigurnost u nekim zemljama“, istaknula je Aurélien Melllin. Stručnjaci FAO-a te drugih agencija UN-a i EU-a ističu da postoji rizik da bi se mogao zaustaviti napredak postignut u petnaestak zemalja u kojima su razvijeni projekti vezani uz ruralnu potporu i poljoprivredu. Pravi dokaz tom napretku je Afganistan gdje je, zahvaljujući međunarodnoj humanitarnoj i poljoprivrednoj pomoći, broj ljudi u teškim prehrambenim uvjetima pao za više od 4 milijuna, čime se broj ljudi u kriznim situacijama smanjio na 16 milijuna.
Djeca i žene i dalje su glavne žrtve prehrambenih kriza, a u izvještaju stoji da je gotovo 38 milijuna djece mlađe od pet godina teško pothranjeno u 26 zemalja. Najozbiljnija situacija zabilježena je u Sudanu, Jemenu, Maliju i pojasu Gaze, a sve su to konteksti u središtu ozbiljnih geopolitičkih napetosti i sa značajnim brojem raseljenih osoba i izbjeglica.
Globalni gospodarski šokovi, iako nisu novost, i dalje imaju vrlo snažan utjecaj na pogoršanje akutne prehrambene nesigurnosti. Zemlje koje najviše ovise o uvozu hrane i tehnologije iz poljoprivrednog sektora najteže su pogođene zbog gubitka vrijednosti valute, visokih cijena i velikih dugova. Stručnjaci iz Globalne mreže protiv prehrambenih kriza također predviđaju da će se ta dinamika pogoršati zbog trgovinskih ratova koji su u tijeku. „Rat u Ukrajini – objasnila je stručnjakinja Mellin – također je izazvao gospodarske šokove u najsiromašnijim zemljama svijeta, s posebnim utjecajem na porast cijena hrane, a te su zemlje već pretrpjele inflaciju od razdoblja pandemije. Očito već možemo predvidjeti da će doći do utjecaja na akutnu prehrambenu nesigurnost stanovništva i zbog smanjenja financijskih sredstava za programe humanitarne pomoći, u smislu da stanovništvo neće primati humanitarnu pomoć potrebnu za njihovo preživljavanje“, zaključila je.
„Poruka koju pokušavamo prenijeti ovim izvještajem i radom partnera Globalne mreže protiv prehrambenih kriza jest potreba za promicanjem složene humanitarne pomoći, koja bi se trebala usredotočiti na podjelu pomoći kao i na razvoj poljoprivredne proizvodnje usmjerene na samoodržanje stanovništva. To bi nam u određenom smislu omogućilo i lakše suočavanje sa smanjenim financijskim sredstvima dostupnima u bliskoj budućnosti“, zaključila je stručnjakinja Odjela za krizne situacije ističući da su od 2023. godine potrebe puno veće od raspoloživih resursa. Humanitarne intervencije sve su kompliciranije jer su prisiljene dodatno ograničiti i smanjiti pomoć najugroženijima. Partneri globalne mreže protiv gladi stoga smatraju nužnim stvoriti pravednije i učinkovitije gospodarsko upravljanje, popraćeno vladinim programima kojima je cilj smanjenje i iskorjenjivanje gladi. U tom smislu, mir i prevencija moraju postati sastavni dio dugoročne promjene prehrambenih sustava. Bez toga, ljudi će se i dalje suočavati s glađu tijekom cijelog života, a najranjiviji će umirati. (kta/rv)
