U godini u kojoj se obilježava 600. obljetnica prvog pisanog spomena franjevačkog samostana u Gučoj Gori, u subotu, 12. srpnja svečano je otvoren prvi profesionalno uređeni samostanski muzej u tom povijesnom zdanju smještenom na padinama Vlašića, piše portal Nedjelja.
Muzej je smješten unutar obnovljenih prostorija samostana koji je kroz povijest više puta stradavao, a teško je oštećen i u posljednjem ratu. Unatoč svemu, kako su istaknuli mještani i predstavnici franjevačke zajednice, samostan se uvijek iznova dizao iz ruševina.
„Ponosno mogu reći kako smo obnovili dušu našeg samostana. Crkva je srce samostana, a muzej je njegova duša“, rekao je gučogorski gvardijan fra Davor Petrović tijekom otvorenja.
Nakon temeljite obnove i rekonstrukcije, muzej je ponovo zasjao punim sjajem, spreman svjedočiti o bogatoj povijesti, vjeri i kulturnoj baštini koju stoljećima brižno čuvaju franjevci širom Bosne. Ova ustanova predstavlja pravu riznicu artefakata, rukopisa, crkvenih predmeta i dokumenata koji svjedoče o neuništivoj povezanosti naroda ovog kraja s vjerom, identitetom i borbom kroz stoljeća.
Svečanosti otvaranja prisustvovali su brojni dužnosnici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske: iz Državnog ureda Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH Žana Čorić, predsjednik HNS-a i HDZ BiH Dragan Čović, predsjednica FBiH Lidija Bradara,zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Županije Središnja Bosna Bojan Domić te brojni franjevci.
Tijekom pozdravnih govora istaknuto je da je značajna sredstva u obnovu samostana i uređenje muzeja uložila Vlada Republike Hrvatske, a cilj projekta je dugoročno očuvanje kulture i identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini. Muzej, koji predstavlja novi kulturni, povijesni i turistički sadržaj Središnje Bosne, čuva baštinu Lašvanske doline i šireg gučogorskog kraja. Voditeljica uređenja i stalne postave bila je kustosica Zemaljskog muzeja u Sarajevu Adisa Lepić.
Tijekom svečanosti nastupila je Izvorna folklorna grupa Sloga iz Guče Gore.
Nakon presijecanja vrpce, što su simbolično učinili gvardijan Petrović, dr. Čović, gđa Ćorić te ministar Domić, upriličen je obilazak muzeja, a sve je završilo zajedničkom večerom u samostanskim prostorijama.
Otvorenjem ovog muzeja, Guča Gora i samostan ponovno zauzimaju važno mjesto na kulturnoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine, nudeći autentično iskustvo koje povezuje prošlost s budućnošću. Ipak, prava zvijezda Guče Gore ostaje franjevački samostan – arhitektonski dragulj koji već stoljećima čuva duhovnu i kulturnu srž ovog kraja, povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost.
A prošlosti je usitinu bila burna. Nakon što je biskup Marijan Šunjić u Beču, pred msrt 1860., sastavio opuruku u kojoj je, između ostalog, ostavio Gičoj Gori svoju bogatu knjižnicu, sve posuđe i biskupski ornat, što je za ono doba bilo od iznimne, ne samo umjetnuičke, vrijednosti, sve je upućivalo na predstojeće zlatno doba samostana. Nažalost, 16. veljače 1945. partizani su zapalili crkvu i samostan. Požar je progutao samostanski arhiv, knjižnicu, ostavštinu biskupa Šunjića, brojna umjetnička djela, liturgijsko ruho i sve ono što su franjevci godinama marljivo skupljali. Razlog paljenja samostana bila je njemačka vojska koja se je povlačeći se iz Travnika prema Zenici, prilislno utvrdila u kamenim zidinama samostana.
Obnavljanjem samostana nakon požara fratri su istodobno osnovali i novu knjižnicu: dobivanjem duplikata iz drugih franjevačkih samostana, raznim darovnicama i kupnjom knjiga prema skromnim financijskim mogućnostima samostana. Tako je knjižni fond narastao na oko 9 000 knjižnih jedinica. Padom Guče Gore i samostana u ruke Armije BiH 1993., knjižnica je ponovno nestala. Kad su se fratri vratili 11. srpnja 1994., zatekli su prazne prostorije.
„Ipak, 13. ožujka 2000., nakon saznanja da je knjižnica izmještena u jednu školu u Karauli kod Turbeta, vraćen je manji dio knjiga s puno oštećenja, ali među njima nije bilo onih najvrjednijih. Ni do danas nisu vraćene. Uz vraćeni fundus knjiga, preko donacija i kupnjom, danas knjižnica ima 17 050 knjižnih jedinica. Među vrjednije sačuvane rukopise treba spomenuti Godišnjak fra Jake Baltića i njegov rukopis Čestite osobe, zatim Ljekaruše i Povjestnicu Samostana od fra Ante Kneževića iz 1865.“, svjedoči za fra Davor.
Guča Gora kroz povijest bila je inspiracija mnogim velikanima – među njima Ivi Andriću, Ivanu Franji Jukiću i britanskom arheologu sir Arthuru Evansu.
Kažimo kako je u studenome 2023. Guča Gora i službeno dobila certifikat jednog od najljepših sela u BiH i tako je promovirana kao novi turistički brend na području općine Travnik te se pridružila prestižnom klubu sela i mjesta u drugim zemljama diljem svijeta, za koja se pokazalo da su značajno profitirala u turističkom, ali i ekonomskom smislu. A treba, dakako, kazati i kako je graditeljska cjelina samostana u Gučoj Gori proglašena nacionalnim spomenikom 26. listopada 2022.
Na svečanosti otvaranja Franjevačkog muzeja, najavljeno je i kako će se u novom mandatu gvardijana fra Davora Petrovića nastaviti radovi na dodatnom uređenju samostanskog prostora. (kta/nedjelja.ba)
