Nju je na jednom od sedam rimskih brežuljaka – Eskvilinu, dao sagraditi papa Liberije (352.–366.), pa se po njemu naziva i liberijanska bazilika. Tu je crkvu, na uspomenu što je Efeški sabor 431. proglasio dogmu o Marijinu bogomaterinstvu, svečano posvetio presvetoj Bogorodici papa Siksto III. Ona je sve do dana današnjega najznačajnija, a i najčasnija Gospina crkva na kršćanskom Zapadu. Građena je u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim stupovljem te velebnim mozaicima. U njoj su duhovni velikani papa Pio XII. i kardinal Stepinac slavili svoju prvu misu, a davno prije njih Sv. Ignacije Loyolski.
U crkvi je grob Sv. Jeronima, Sv. Pia V. te milosna Gospina slika zvana Spasenje rimskoga puka. Raniji pučki naziv Sancta Maria ad nives – Snježna Gospa veže se uz legendu po kojoj je usred ljeta na Eskvilinu pao snijeg i taj događaj bio je povod papi Liberiju da uz materijalna sredstva jednog bogatog rimskog patricija započne gradnjom te bazilike. Crkva se zove i Sancta Maria ad praesepe – Gospa od jaslica, jer je u njoj već krajem IV. stoljeća načinjena špilja, nalik na onu u Betlehemu gdje se rodio Isus.
Gospu Snježnu za svoju zaštitnicu imaju dvije župe u Vrhbosanskoj nadbiskupiji: Deževice i Poljaci.
J.P., KT