Jeruzalem, 27. travnja 2024. / 07:00 sati
Prošle veljače, Kustodija Svete Zemlje podnijela je peticiju Okružnom sudu u Jeruzalemu protiv oduzimanja dijela zemlje unutar katoličkog groblja, koje se nalazi na južnoj padini brda Sion i služi kao župno groblje.
Afera je dio a projekt izgraditi žičaru koja će voziti od Prve stanice (područje za kupovinu i zabavu u Zapadnom Jeruzalemu) do Vrata od gnoja u starom gradu (glavni pristup Zapadnom zidu i blizu arheološkog nalazišta Davidov grad), prolazeći preko doline Hinom ( ili Geenna). Žičare bi bile razapete preko 15 stupova, visine od oko 30 do 85 stopa, i prevozile bi do 3000 ljudi na sat u do 72 vagona od kojih svaki može primiti 10 ljudi.
Jeruzalemska razvojna uprava (zajednička agencija vlade i jeruzalemske općine), koja je odgovorna za projekt, istražuje mogućnost korištenja dijela zemlje na groblju za postavljanje potpornog stupa žičare.
Kustodija Svete zemlje strahuje da bi žičara mogla proći preko groblja, što je detalj koji je isključen tijekom preliminarnog sastanka 2017., što dokazuje protokol koji je CNA imao na uvid. Oslanjajući se na tu premisu i tadašnje obećanje, skrbništvo nije iskoristilo pravo prigovora na projekt.
No, na Badnjak 2023. sve se promijenilo. Obavijest o planiranju od strane Odbor za lokalno planiranje i gradnju jeruzalemske općine Jeruzalem pronađena je na stupu u blizini groblja s objavom da se taj komad zemlje privremeno (najmanje osam godina) oduzima.
Prema Eliani Toumi, odvjetnici i pravnoj savjetnici Kustodije Svete zemlje, koju je kontaktirao CNA, “kustodija nije primila nikakvu službenu obavijest od Jeruzalemskog lokalnog odbora za planiranje i izgradnju.”
Prostor koji je predmet oduzimanja (još nije stupio na snagu) nalazi se na sjeveroistočnoj strani groblja. To je najstariji dio groblja, gdje se nalaze grobovi britanskih vojnika iz vremena britanskog mandata u Palestini. Te bi grobove bilo potrebno ukloniti i premjestiti ako bi se nastavilo s izgradnjom stupova žičare. Time postoji opasnost od pretvaranja lokalnog spora u međunarodni slučaj.
U ovom području nalazi se i sarkofag Francesce Barluzzi, sestre arhitekta Antonija Barluzzija, koji je projektirao neka od poznatih svetih mjesta u Svetoj zemlji o kojima skrbi kustodija. Ove godine obilježavamo stotu obljetnicu dviju od njih: Bazilike Preobraženja na gori Tabor i Bazilike Agonije u Getsemaniju.
Na tom istom groblju, u modernijem dijelu, ukopan je Oskar Schindler, jedan od “pravednika među narodima”, koji je zaslužan za spašavanje života više od 1000 Židova tijekom holokausta. Grob posjećuju mnogi Židovi i gotovo je potpuno prekriven kamenjem.
Prema Toumi, “odvjetnici pritvora sastali su se s predstavnikom Jeruzalemske razvojne uprave najmanje tri puta u siječnju i veljači prije podnošenja peticije”, a “obilazak groblja obavljen je u veljači, kako bi im se pokazalo da u tom na tom području nalaze se grobovi britanskih vojnika.”
Nakon što od tih sastanaka ništa nije proizašlo, Kustodija Svete Zemlje podnijela je peticiju Okružnom sudu u Jeruzalemu, pravnu radnju koja se mora poduzeti kada se vjeruje da je odluka države ili bilo kojeg drugog vladinog ureda na bilo koji način oštetila subjekt .
“Više nije moguće protiviti se planu jer su rokovi za to istekli, a mi smo odustali od našeg protivljenja na temelju onoga što nam je obećano”, objasnio je Touma za CNA. “U ovom trenutku, jedina opcija koju imamo je protiviti se oduzimanju i to je ono što radimo s ovom peticijom.”
Peticija je podnesena protiv Uprave za razvoj Jeruzalema, Općine Jeruzalem i Odbora za lokalno planiranje i izgradnju Općine Jeruzalem. Sud je dao tuženima rok do lipnja da odgovore na zahtjev (i postignu dogovor). Prvo ročište zakazano je za 16. rujna.
Prema Toumi, glavni argumenti peticije su trostruki.
Prvo, Kustodija Svete zemlje tvrdi da su vlasti prekršile obećanje iz 2017. da neće voziti žičarom preko franjevačkog groblja na brdu Sion.
“Diskriminacija” je još jedan važan argument: “Zemljište u vlasništvu države i koje se koristi u javne svrhe koje je zakupila Izraelska zemljišna uprava ne može se oduzeti, dok će zemljište u vlasništvu Crkve biti oduzeto iako se koristi za javne svrhe [cemetery].”
Optužba za diskriminaciju posebno je nabijena značenjem u društvenom i vjerskom kontekstu kao što je ovaj. Koristeći ovaj argument, među kršćanskim crkvama raste osjećaj da su na meti izraelskih institucija. Napad na nekretnine u konačnici bi bio samo prijetnja njihovoj egzistenciji, koja bi se izvodila s različitim argumentima kad god se za to ukaže prilika.
Treći argument odnosi se na nepotrebnost samog oduzimanja zemljišta.
“Prema prethodnim sudskim odlukama,” rekao je Touma za CNA, “kako bi se oduzela zemlja, potrebno je pokazati da je određeni dio zemlje stvarno potreban i bitan za projekt. Ovo obrazloženje nije navedeno.”
Konfiskacija zemljišta je najteža i najekstremnija radnja jedne administracije, a Kustodija Svete zemlje smatra da to “nije razmjerno, nije razumno i uopće nije pravedno”.
“Moramo to zaustaviti, pogotovo kada imamo zakonsko pravo i priliku za to”, rekao je Touma. “Moramo poduzeti proaktivne korake kako bismo spriječili bilo kakve intervencije koje bi mogle dramatično utjecati na crkve. Bitno je uspostaviti jasne granice i nedvosmisleno jasno staviti do znanja da nećemo šutjeti.”
Govoreći za CNA, kustos Svete zemlje, otac Francesco Patton, požalio se na “stalni napad na Sveti grad izgradnjom i promjenama krajolika, koje ponekad čak oštećuju ili ekspropriraju crkvenu imovinu”.
Činjenica da je riječ o oduzimanju grobljanskog područja “otežava situaciju jer su tradicionalno ta područja najcjenjenija u Svetoj zemlji”, nastavio je. “Pitanje groblja duboko zadire u osjetljivost Židova, muslimana i kršćana. Gdje god postoje groblja, treba ih maksimalno zaštititi.”
Tu je i još jedno groblje, koje pripada malom karaitska zajednica, židovska vjerska denominacija, koju neki smatraju sektom, nastala u Mezopotamiji početkom osmog stoljeća, a na koju utječe projekt. Njegovo groblje nalazi se na suprotnoj strani doline Hinnom od katoličkog groblja, na padini ispod četvrti Abu Tor, nasuprot planine Zion. Žičara bi prolazila izravno preko njega, a zajednica se usprotivila projektu.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Međutim, visoki sud je odbacio primjedbe karaitske zajednice, rekavši da će, ako ga jeruzalemske vlasti premjeste, preći preko katoličkog groblja, što nije bilo moguće zbog njihovog dogovora s Kustodijom Svete Zemlje. Činjenica da se obećanje skrbništva spominje u sudskoj odluci može ojačati položaj skrbništva.
Rođena i odrasla u Italiji, Marinella Bandini profesionalna je novinarka od 2008. Radi za nekoliko novinskih agencija i internetskih novina u katoličkom prostoru. Trenutačno smještena u Jeruzalemu, surađuje s Kustodijom Svete zemlje.
