Madrid, Španjolska, 17. siječnja 2025. / 07:00 ujutro
Franjevački fra Paolo Benanti, stručnjak za umjetnu inteligenciju (AI), upozorio je na njezine etičke rizike tijekom kolokvija u organizaciji Zaklade Pavla VI. u Madridu, ističući da “ljudi koji kontroliraju ovu vrstu tehnologije kontroliraju stvarnost”.
Talijanski svećenik, predsjednik Povjerenstva talijanske vlade za umjetnu inteligenciju, istaknuo je kako je “stvarnost s kojom se suočavamo drugačija od one od prije 10 ili 15 godina i to je stvarnost koju definira softver”.
“Ovo polazište utječe na način na koji ostvarujemo tri klasična prava povezana s vlasništvom stvari: korištenje, zlouporaba i plodouživanje”, objasnio je. (Rječnik Cambridgea plodouživanje definira kao ” pravni pravo koristiti se tuđim vlasništvo privremeno i za zadržati bilo koji dobit napravljen od njega.”)
To se posebno odnosi na uzufrukt, jer “vrijednosti koje proizvedete korištenjem ovih uređaja nisu vaše, već idu u oblak”, istaknuo je Benanti.
“Pa tko su oni koji nemaju plodouživanje stvari? Robovi”, objasnio je.
Stoga je potaknuo na razmišljanje o tome što znači živjeti u stvarnosti definiranoj softverom. “Moramo imati etički pristup tehnologiji”, a posebno onima koji su povezani s umjetnom inteligencijom, rekao je, “jer su oni ti koji oblikuju stvarnost našeg svijeta, a ljudi koji kontroliraju ovu vrstu tehnologije kontroliraju stvarnost. ”
“Moramo priznati da živimo u drugačijoj stvarnosti. Softver nije sekundaran nego pitanje što je stvarnost, što je vlasništvo, koja su prava koja imamo”, rekao je franjevac.
Centralizacija i decentralizacija vlasti
Drugo, franjevac je objasnio kako je razvoj računalne tehnologije nakon Drugog svjetskog rata proizveo različite procese vezane uz moć, demokraciju i privatnost.
U 1970-ima su se procesi decentralizacije odvijali u Sjedinjenim Državama i Europi koji su godinama kasnije doveli do stvaranja osobnih računala koja su “svima omogućila pristup vrlo jednostavnim stvarima”.
U 1990-ima, nakon pada Berlinskog zida, ideja je bila da će liberaliziranije tržište “dovesti do većeg blagostanja i promovirati model liberalne demokracije u zemljama s drugim modelima. Međutim, ova je politika “učinila Kinu bogatijom, ali ne i demokratičnijom”, nastavio je stručnjak za umjetnu inteligenciju.
Stoga su zapadne demokratske vrijednosti ušle u krizu kada se shvatilo da “možete biti bogati i imati blagostanje, a da niste demokratski”, primijetio je.
U takozvanom arapskom proljeću 2011. korištenje mobilnih telefona pokazalo je “moć osobnih računala”. Ali ubrzo nakon toga počelo se sumnjati u ovu moć: “Mobilni telefoni više nisu bili saveznici demokracije, već najgori saveznici lažnih vijesti, polarizacije, post-istine i svega toga”, primijetio je Benanti.
S dolaskom pandemije COVID-19 i karantinama, “mogli smo prilagoditi svoje živote zahvaljujući snazi naših osobnih računala” upotrebom video poziva ili razvojem aplikacija za bankovna plaćanja među ostalim korisnim alatima koji zamjenjuju za obavljanje stvari osobno.
“Shvatili smo da je, tiho, od 2012. do 2020., pametni telefon preuzeo stvarnost i sada se stvari koje su se događale u stvarnosti događaju izravno na telefonu”, prisjetio se.
Rizik za demokraciju u doba računala
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Tijekom drugog desetljeća 21. stoljeća “imamo umjetnu inteligenciju unutar pametnog telefona” i, prema Benantiju, klasična liberalna demokracija pretvara se u “demokraciju temeljenu na računalu”.
U njemu, “koristimo umjetnu inteligenciju kako bismo osobi oduzeli sposobnost da sama koristi računalo i odveli ga na centralizirano mjesto koje nazivamo podatkovnim centrom” na takav način da se pojavljuje novi etički izazov: “Sada svi procesi su opet centralizirani u oblaku.”
Stručnjak je naglasio da ti “oblaci” ili podatkovni centri “pripadaju pet tvrtki” koje posjeduju “sve podatke”, što predstavlja ne samo osobni izazov, već i izazov “za demokratske procese”.
Što se tiče ovih izazova, svećenik je objasnio kako umjetna inteligencija također može predstavljati prijetnju slobodi ljudi svojom sposobnošću predviđanja ponašanja.
“Prijedlog koji bi vas mogao zanimati nije samo predviđanje onoga što možete kupiti, već i stvaranje stvari koje ćete kupiti”, sažeo je.
Ova mogućnost predstavlja “stvarni problem” jer je postojanje ove vrste sustava u našim džepovima “sposobno forsirati i oblikovati slobodu javnih prostora”.
Ovakva pitanja o slabostima, prilikama, snazi i prijetnjama umjetne inteligencije predstavljaju razlog zašto “trebamo imati upravljanje nad ovakvim vrstama inovacija.”
Što se tiče budućnosti, Benanti je predvidio da će umjetna inteligencija imati veliki utjecaj na pristup informacijama, medicini i tržištu rada. Što se tiče potonjeg, istaknuo je: “Ako ne reguliramo utjecaj koji umjetna inteligencija može imati na tržište rada, mogli bismo uništiti društvo kakvo ga sada poznajemo.”
Ova priča je prvi put objavljen od strane ACI Prensa, CNA-ovog partnera za vijesti na španjolskom jeziku. Preveo ga je i prilagodio CNA.
Nicolás de Cárdenas dopisnik je ACI Prensa iz Španjolske od srpnja 2022. U svojoj novinarskoj karijeri specijalizirao se za društveno-religijske teme, a radio je i za lokalne i međunarodne civilne udruge.
