Jeruzalem, 9. svibnja 2024. / 18.45 sati
Na blagdan Uzašašća kršćani u Jeruzalemu uspinjali su se na vrh Maslinske gore, gdje predaja postavlja točno mjesto Isusova uzašašća na nebo. To je jedini dan u godini kada imaju pravo služiti liturgiju u kapeli Uzašašća, koja je trenutno pod muslimanskom kontrolom.
Danas vidljiva oktogonalna kapela ono je što je ostalo od crkve iz doba križarskih ratova. (Prva crkva potječe iz četvrtog stoljeća.) Unutra je čašćena stijena na kojoj je, kako se vjeruje, utisnut posljednji zemaljski otisak Isusove stope prije uzašašća na nebo.
U srijedu, 8. svibnja poslijepodne, mjesni kršćani počeli su se okupljati na mjestu Uzašašća. U odsutnosti kustosa Svete zemlje, kustodijski vikar, otac Ibrahim Faltas, obavio je svečani ulazak i predvodio prvu večernju svetkovinu, nakon koje je uslijedila procesija koja je tri puta kružila kapelom.
Jeruzalemska latinska župa organizirala je zajedničku molitvu Večernje, kojoj je nazočila velika skupina vjernika.
Emily Turjman je stalna osoba u župi i živi oblik osobnog posvećenja Gospodinu. “Ovdje dolazim svake godine”, rekla je za CNA, ponosno pokazujući krunice koje izrađuje s vezom. “Volim Gospodina i želim mu biti blizu.”
Joelle i George Sammour su braća i sestre i došli su sa svojom majkom. Ovo im je prvi put da prisustvuju ovoj proslavi. Joelle ima 14 godina i dio je župnog zbora. Za CNA je rekla: “Uzbuđena sam što sam došla moliti na stvarno mjesto Uzašašća. Dolaskom na ova mjesta želim biti bliže Bogu i Isusu.”
George je rekao da nikada ne propušta nedjeljnu misu budući da je jedan od oltarnika koji služe u župi i vrlo je ponosan na ovu zadaću. “Htio sam doći ovamo kako bih naučio više o Isusovom uzašašću. Želim znati više o Isusu i njegovom životu”, rekao je za CNA. „Također volim vidjeti kako fratri slave na svetim mjestima; Želim promatrati i učiti.”
Ispred kapelice bila su postavljena četiri velika šatora, podignuta tog jutra. Smjestili su sakristiju, hodočasnike i malu poljsku kuhinju za fratre koji ostaju bdjeti i osigurati prisutnost na mjestu tijekom cijele noći.
Nakon što franjevci slave Ured bdijenja, počinju mise koje traju cijelu noć u polusatnim smjenama. Osim u kapeli, mise se mogu slaviti i na dva prijenosna oltara izvana.
Vidjeti autobuse kršćanskih hodočasnika u Jeruzalemu rijetkost je otkako je izbio rat u Gazi. No, za blagdan Uzašašća već u ranim noćnim satima stiglo je nekoliko autobusa, posebice iz Nazareta i Galileje.
Ovo je hodočašće koje je prije 30-ak godina pokrenuo pokojni franjevac Jack Karam i od tada ne prestaje.
“Došli smo ovdje kako bismo zajedno proslavili ovaj blagdan jer je to jedini dan kada je ovo mjesto otvoreno za nas kršćane”, Samia Abu Sini, koja radi u francuskoj bolnici u Nazaretu kojom upravljaju Kćeri milosrđa sv. Vinka Paulskog, rekao je za CNA. “Rekli su nam za ovo mjesto i ovu proslavu, a ja sam htio doći i posjetiti.”
Don Prince Toussoun je salezijanski svećenik koji je podrijetlom iz Egipta, ali je živio na raznim mjestima u Svetoj zemlji, a već šest godina je u Nazaretu u župi posvećenoj “Isusu tinejdžeru”. U srijedu navečer sa skupinom od oko 60 ljudi sudjelovao je u slavlju bdijenja.
“Svake godine dolazimo na Uzašašće”, rekao je za CNA. “Molimo se tijekom putovanja autobusom, zaustavljamo se ovdje na slavlju bdijenja, zatim slavimo misu u Dominus Flevitu i provodimo nekoliko sati moleći u Svetom grobu.”
Dok je usred noći čekala svoj red da uđe u kapelu Uzašašća, Rawya Graisy iz Nazareta podijelila je s CNA svoju radost što je prvi put na ovom mjestu. “Čula sam za ovu crkvu i htjela sam je vidjeti”, rekla je. “Ovdje smo da se molimo Bogu. Molimo se Bogu da zaustavi rat, da pomogne svim ljudima koji zbog njega pate i da nam podari mir.”
U 8 sati ujutro jeruzalemski vjernici vratili su se na mjesto Uzašašća na župnu misu. Uslijedila je svečana misa franjevaca kustodije.
Među nazočnima je bila i skupina kršćana iz melkitske župe Navještenja Marijina u Nazaretu predvođena svojim župnikom ocem Saidom Hashemom. Također svake godine dolaze u Jeruzalem, razmatrajući otajstvo Uzašašća na mjestu gdje se ono dogodilo i posjećujući najznačajnija mjesta Svetog grada.
Već u četvrtom stoljeću hodočasnici su govorili o ovom mjestu koje su nazvali “Imbomon” (izraz izveden iz grčkog koji znači “na vrhu” ili “na brdu”). U svom dnevniku hodočasnica Egeria izvještava da se jeruzalemska zajednica okupljala u Imbomonu na Cvjetnicu, Veliki četvrtak, svakog poslijepodneva tijekom uskrsnog tjedna i na nedjelju Duhova.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Osvajanjem Jeruzalema 1188. Saladin je dodijelio “zemlju Maslinske gore” dvjema muslimanskim obiteljima i transformirao je u islamsku zakladu. Središnja kapela crkve pretvorena je u džamiju, ali se danas ne koristi za bogoslužje.
Kapela Uzašašća otvorena je za posjetitelje i hodočasnike tijekom cijele godine, ali na blagdan Uzašašća kršćani mogu unutar nje slaviti liturgiju zahvaljujući koncesiji koju su dobili franjevci Kustodije Svete Zemlje.