Jeruzalem, 26. ožujka 2024. / 17:00 sati
Kako je Katolička crkva u Svetoj zemlji ušla u Veliki tjedan doslovno ponavljajući korake Isusove muke u Jeruzalemu, pravoslavne crkve učinile su prve korake u korizmi.
Istočne crkve slijede Julijanski kalendar, što znači da Uskrs 2024. pada 5. svibnja. Sljedeće godine, međutim, katolički i pravoslavni Uskrs padat će na isti dan.
Za razliku od Katoličke crkve, koja početak korizme obilježava snažnim pozivom na pokoru koju simbolizira Pepelnica, pravoslavne crkve nemaju posebna slavlja koja otvaraju ovo pokorničko razdoblje.
Najizrazitija je proslava armenska, koja je slavila svoju službu “Yeregoyan” (večernja, doslovno “sat večeri”), u subotu, 16. ožujka, u armenskoj katedrali svetog Jakova u Jeruzalemu. Svi oltari i neke ikone bili su prekriveni ljubičastim zastorima, boje korizme. Katolička crkva je također držala ovu tradiciju, ali sada je često ograničena na vazmeno trodnevlje.
Armensko razdoblje Velike korizme slično je ostalim kršćanskim crkvama.
“Tijekom Velike korizme držimo 40 dana posta, što znači da su meso i mliječni proizvodi zabranjeni, prema drevnoj crkvenoj tradiciji”, rekao je kancelar armenskog patrijarhata, otac Aghan Gogchyan, za CNA. “Najekstremnije razdoblje posta održava se tjedan prije Uskrsne nedjelje, gdje mnogi redovnici, prema povijesnoj tradiciji, žive samo na kruhu, soli i vodi, jedući jednom dnevno.” Tijekom 40 dana korizme nije dopušteno čak ni primanje euharistije.
“Za nas,” istaknuo je Gogchyan, “to je razdoblje u kojem razmišljamo o, a ne o razdoblju posta koji je naš Gospodin Isus Krist držao u pustinji. Svi Kristovi susreti, prema evanđeljima, prisjećaju se i razmišljaju u korizmenim bogoslužjima. To je razdoblje samočišćenja, gdje se pripremamo za nedostojan dar Kristova uskrsnuća i kasniju nadu u vječni život koja dolazi s njim.”
Ako cijela kršćanska tradicija ističe aspekt očišćenja, pravoslavne crkve posebno ističu post kao primarni alat očišćenja. Gotovo sve srijede i petci u godini posvećeni su postu.
U Koptskoj pravoslavnoj crkvi, na primjer, drže više od 200 dana posta godišnje. To je ujedno i jedina crkva u kojoj korizma traje 55 dana (počela je u ponedjeljak, 11. ožujka, a uključuje i Veliki tjedan).
Otac Antonious Al Orshalemy, koptski arhimandrit (nadbiskup) Jeruzalema, objasnio je za CNA: “Tijekom korizme držimo potpuni post od ponoći do 15 sati. Ne možemo jesti meso i životinjske proizvode; riba je dopuštena samo određenim danima. Cilj je vratiti se u stanje čovječanstva prije istočnog grijeha, kada su jeli samo plodove iz Vrta. Sposobnost kontroliranja unosa hrane pomaže u upravljanju strastima i u tome da postanemo duhovniji pojedinci”, rekao je. Post se prekida samo subotom i nedjeljom, na spomendan Uskrsnuća.
U nedjelju, 17. ožujka, uoči korizme, Sirijska pravoslavna crkva proslavila je poseban obred posvećen oprostu (slična se ceremonija održava u grčkoj pravoslavnoj tradiciji na isti dan, nazvana “Nedjelja oproštenja”).
“U toku akšam-namaza postoji trenutak kada prisutni međusobno razmjenjuju oprost. To je trenutak pročišćenja prije početka korizme”, objasnio je za CNA Dayroyo (otac) Boulus Khano, redovnik i svećenik sirijskog pravoslavnog samostana Svetog Marka u Jeruzalemu. Sirijski pravoslavni vjernici drže potpuni post od ponoći do podneva i drže se uglavnom veganske prehrane (iako je riba dopuštena).
U svim kršćanskim tradicijama korizma slijedi specifičan molitveni itinerar, naglašavajući pojedine epizode ili figure iz Evanđelja i intenzivnu molitvu psalama. U sirijsko-katoličkoj tradiciji korizma je osobito vođena riječima proroka i crkvenih otaca. Svaki dan u podne — u trenutku kada se prekida apsolutni post — u crkvi se održava posebna molitva tijekom koje se sudionici naklone 40 puta.
U nedjelju 24. ožujka u Jeruzalemu je Latinska Crkva proslavila Cvjetnicu kod Svetoga groba. Ove godine, nakon palmove procesije, euharistijsko slavlje bilo je na bočnom oltaru posvećenom Mariji Magdaleni umjesto ispred edikule s Kristovim grobom. To je učinjeno kako bi se napravilo mjesta za slavlje prve korizmene nedjelje u pravoslavnim crkvama, stvarajući mozaik napjeva, jezika, miomirisa i liturgija.
Posebno su grčki pravoslavci slavili “nedjelju (trijumfa) pravoslavlja”. Tema dana je pobjeda prave vjere, a posebno pobjeda nad ikonoklazmom odlukom Sedmog ekumenskog sabora. Služba je spomen na restauraciju ikona za upotrebu u bogoslužju i privatnom pobožnom životu kršćana.
Također za grčku pravoslavnu tradiciju, obilježavanje Velike korizme karakterizira suzdržavanje od mnogih namirnica – osobito mesa i mliječnih proizvoda, ribe, vina i ulja, pojačana privatna i javna molitva i milostinja. Subotom i nedjeljom zabranjen je strogi post. Post je usko povezan s molitvom, toliko da su oci pravoslavne crkve post bez molitve nazivali “postom demona” budući da ne jedu, ali se ni ne mole.
Velika korizma i Veliki tjedan kulminiraju obredom svetog svjetla (poznatog i kao Sveti oganj), koji se slavi u Svetom grobu u Jeruzalemu. Sveti oganj je ceremonija kojoj obično prisustvuju svi kršćani u Jeruzalemu, bez obzira na denominaciju, i jedan je od najkarakterističnijih i najpoznatijih događaja u Svetom gradu.
Prema grčkoj pravoslavnoj tradiciji, Sveti oganj je čudo koje se događa svake godine, dan prije Uskrsa, a datira još iz četvrtog stoljeća. Svake godine, u podne, jeruzalemski patrijarh stoji sam i u mraku unutar Kristova groba, izgovarajući određenu molitvu, sve dok se sveta vatra ne spusti i spontano zapali svjetiljku od maslinova ulja koju drži patrijarh. Prije ulaska ga pregledaju izraelske vlasti kako bi dokazale da nema tehnička sredstva za paljenje vatre.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Svjetlost se u trenu raširi po cijeloj bazilici, a vjernici prelaze vatru preko lica jer Sveta vatra, kažu, ne prži kosu ni lice prve 33 minute nakon što se zapali.